Prijevremeno starenje kože izazvano hroničnim izlaganjem sunčevom zračenju ispoljava se zagasito žućkastom bojom, zadebljale, naborane kože, prekrivene brojnim mrkim mrljama, proširenim kapilarima. Ovo stanje se donekle može korigovati primjenom lokalnim preparatima tretionina, ali najvažnija mjera jeste izbjegavanje izlaganja UV zračenju, kako ne bi došlo do daljeg oštećenja kože.
Fleke
Fleke (melasma) su jedan od čestih oblika stečene hiperpigmentacije. Ispoljavaju se u vidu nepravilnih smeđih mrlja na suncu izloženoj koži, posebno na obrazima, čelu, gornjoj usni, nosu i bradi. Većinu bolesnika čine žene. Liječenje je teško. Pored strogog izbjegavanja izlaganja suncu, uz upotrebu preparata za filtrovanje UVB i UVA zraka, pokušava se primjenom preparata hidrokvinona sa ili bez dodatka tretinoina, odnosno glikolne kisjeline.
Opekotine
UVB zraci, a u manjoj mjeri kratkotalasni UVA zraci oštećuju DNK u najpovršnijem sloju kože, tj. epidermisu oslobađaju se medijatori upale i zbog toga nastaje bol i crvenilo. Na djelovima kože izloženim UV zracima najprije se javljaju osjećaj peckanja, a nekoliko časova kasnije i crvenilo. U težim slučajevima prisutan je jak bol i mjehurovi. Crvenilo se postepeno povlači u naredna dva do tri dana. Proces se završava perutanjem i područjima pojačane pigmentacije.
Alergije
Alergije na sunce su češće kod osoba svjetlije puti i predstavljaju odgovor imunog sistema na sunčevo zračenje i najčešće se manifestuju u vidu crvenog osipa i svraba..Treba imati na umu da pojedini lijekovi (sulfonamidi, antipsihotici, oralni antidijabetici) mogu da izazovu rekacije na koži kada su osobe koje ih koriste izložene UV zracima.
Karcinom kože
Maligni tumori kože, prvenstveno bazocelularni i spinocelularni karcinom su vrlo česti, a najznačajniji činilac koji uzrokuje pojavu ovih tumora je sunčevo zračenje. Većina karcinoma kože nastaje na djelovima tijela dugotrajno izloženim suncu, od toga više od 85 odsto na glavi i vratu. Učestalost ovih tumora među osobama bijele rase veća je u područjima sa većim brojem sunčanih dana, odnosno na manjoj geografskoj širini. Drugi činioci odgovorni za nastanak karcinoma kože su osoble svijetle puti, hronične rane, izlaganje kože katranima i mineralnim uljima, infekcija pojedinim sojevima humanog papiloma virusa i jonizirajuće zračenje.
Bazocelulrani karcinom
Bazocelulrani karcinom je najčešći karcinom kože, raste sporo, ali nezadrživo i ukoliko se na vrijeme ne ukloni razara okolno tkivo i može da prodre u susjednu hrskavicu ili kost. U izuzetnim slučajevima daje metastaze. Spinocelularni karcinom je veoma maligan tumor koji brzo daje metastaze.
Melanom
Od malignih tumora kože treba pomenuti i melanom. To je zloćudni tumor melanocita, tj. ćelija koje sadrže pigment melanin. Osim UV zračenja, veoma bitan faktor rizika su teže opekotine izazvane UV zračenjem u djetinjstvu, osobe sa velikim brojem mladeža (od 50 do 100), osobe sa atipičnim mladežima i džinovskim mladežima koji su prisutni na rođenju, kao i osobe svijetle puti.
Zaštita od sunca se sprovodi na više načina. Prije svega, treba napomenuti da je najvažnija mjera izbjegavanje izlaganja sunčevom zračenju u periodu kada je emitovanje UV zraka najjače, odnosno kada UV indeks ima veoma visoke vrijednosti. To je u ljetnjim mjesecima u periodu od 11h do 16h. Preporučuje se nošenje komotne odjeće od prirodnih materijala, grubog tkanja (npr. lan) i svijetle boje. Poželjno je da odjeća pokriva što veću površinu tijela, pa se preporučuje nošenje odjeće sa dugačkim rukavima. Takođe se preporučuje nošenje šešira sa širokim obodom i naočara sa UV fliterom. Istraživanja koja je sprovela Američka akademija za dermatologiju su pokazala da samo 20 odsto Amerikanaca kremu za sunčanje nanosi kada je oblačno. Dokazano je da se sunčevo zračenje emituje dugo i da u ljetnjim mjesecima kada je oblačno do 80 odsto UV zraka emituje se prema našoj koži. Zato je, preporučljivo nanositi kremu sa zaštitnim faktorom i kada ste na plaži, a vrijeme je oblačno i naizgled nema sunca.
Kreme za sunčanje
Neophodno je nanositi kreme sa visokim zaštitnim faktorom, kako bi se zaštitli od neželjenog djestva sunčevog zračenja. Prilikom aplikacije ovih krema treba pratiti sljedeća pravila, koja preporučuju dermatolozi: - Odabrati kremu koja ima zaštitni faktor veći od 30 i otporna je na vodu. - Kremu nanijeti prije izlaganja sunčevom zračenju. Smatra se da je potrebno oko 15 minuta na koži da apsorbuje naneseni preparat. - Aplikovati dovoljno kreme. Odraslom čovjeku potebno je oko 30 grama kreme da pokrije cijelo tijelo. Ljudi koji dobiju opekotine od sunca, obično ne nanose dovoljno preparata za sunčanje. - Nanijeti kremu za sunčanje na sve ogoljene djelove tijela. Sjetite se usnana, vrata, lica, ušiju, stopala. - Tokom sunčanja, kremu je potrebno aplikovati na svaka dva sata, kao i nakon plivanja.
(Autorka Milena Đurović je spcecijalista dermatovenerologije u Kliničkom centru Crne Gore)
Bonus video:
