Globalno je broj umrlih od covida-19 premašio milion, ali stručnjaci se još uvijek trude da shvate ključni mjerni podatak kada je riječ o pandemiji - stopu smrtnosti, odnosno procenat osoba zaraženih patogenom koje umiru od posljedica bolesti.
Kako se izračunava stopa smrtnosti?
Da bi se izračunala stvarna stopa smrtnosti potrebno je uporediti broj umrlih s ukupnim brojem zaraženih, a to je broj koji ostaje nepoznat jer je teško izmjeriti puni opseg asimptomatskih slučajeva. Mnogi ljudi koji se zaraze koronavirusom jednostavno nemaju simptome, prenosi agencija Hina.
Naučnici tvrde da je ukupan broj infekcija eksponencijalno veći od trenutnog broja potvrđenih slučajeva zaraze, a on sada u svijetu iznosi 33 miliona. Mnogi stručnjaci vjeruju da koronavirus vjerojatno ubije 0,5 do 1 odsto zaraženih osoba, što ga čini globalno vrlo opasnim dok se ne pronađe djelotvorna vakcina.
“Stopa smrtnosti kod osoba mlađih od 20 godina vjerovatno iznosi jedan na 10.000. Kod starijih od 85 godina smrtno strada otprilike svaki šesti pacijent”, rekao je dr. Christopher Murray, direktor Instituta za metriku i evaluaciju zdravlja na Univerzitetu Washington u Seattleu.
Šta je stopa smrtnosti?
Očigledan je pad stope smrtnosti kada se mjeri u odnosu na broj novih zaraza potvrđenih testiranjem na koronavirus. Po Reutersovoj statistici, na područjima poput SAD-a stopa smrtnosti znatno je pala od aprila do avgusta. U aprilu je iznosila 6,6 odsto, a u avgustu nešto više od dva procenta.
Stručnjaci smatraju da je uočeni pad uglavnom rezultat većeg broja testiranja u poređenju sa testiranjima urađenim u prvim danima pandemije, zbog čega se i otkriva više zaraženih s blagim simptomima bolesti ili onih koji ih uopšte nemaju.
Na veći broj preživjelih bez sumnje je uticao i kvalitetniji način liječenja teže oboljelih kao i poboljšana zaštita rizičnih grupa.
“Danas puno više znamo o potencijalnim komplikacija i o načinima koji nam omogućavaju da ih prepoznamo i uspješno liječimo. Ako ste se koronavirusom zarazili tokom 2020. godine, radije biste da to bude danas nego u martu”, kaže dr. Amesh Adalja iz univerzitetskog centra za bezbjednost zdravlja Johns Hopkins u Baltimoreu.
Šta to znači za pojedince i vlade?
To znači da postoji velika potreba za stalnim oprezom jer neke države zahvata drugi talas zaraze.
Francuski istraživači su, na primjer, procijenili da je stopa smrtnosti u toj državi do kraja jula pala za 46 odsto u poređenu s krajem maja, a to je posljedica povećanog broja testiranja, poboljšane medicinske brige i većeg broja zaraženih među mlađom populacijom kod koje se rijetko razvija teži oblik bolesti.
“Sada primjećujemo ponovni porast broja hospitalizovanih i smještaja bolesnika na odjeljenja za intenzivnu njegu, što znači da će se uočeno odstupanje uskoro završiti, a mi ćemo morati ustanovit zbog čega je tako”, rekao je Mircea Sofonea, istraživač s francuskog Univerziteta u Montpellieru.
Bonus video:
