Kada je o pravilnoj ishrani riječ, postoje 'vječita' pitanja: je li zdravo piti crno vino, smijete li jesti jaja, je li crveno meso zdravo i tako dalje. Odgovori na ova pitanja povremeno se mijenjaju, ovo su trenutno važeći.
1. Jesu li jaja zdrava?
Zbog holesterola kojim obiluju jaja su donedavno bila na crnoj listi. Međutim, u međuvremenu su istraživači dokazali da holesterol u hrani nema mnogo veze s holesterolom u krvi, pa su se jaja opet vratila na naše stolove. Holesterol iz hrane direktno utiče na nivo masnoće u krvi tek u rasponima do pola grama dnevno. Sada se opet javlja zabrinutost oko jaja, holesterola i bolesti srca, ali ističe se da nije nužno izbaciti jaja iz jelovnika, nego ih ograničiti na 4-5 dnevno.
"Jaja su među najboljim izvorima proteina, sadrže sve esencijalne aminokiseline koje su potrebne našem tijelu i koje ono samo ne može da sintetizuje, pa ih moramo unijeti hranom. I žumance i bjelance sadrže različite vitamine, minerale, proteine i masnoće koje su nam potrebne. Na primjer, žumance je jako dobar izvor vitamina D", kaže američka dijetetičarka Emili Tils. I stručna kardiološka društva zagovaraju umjerenu konzumaciju jaja, prenosi gloria.hr.
2. Je li dobro piti crno vino?
"U prevenciji srčanih bolesti ne preporučujemo ljudima da počnu da piju crno vino - kaže dr. Nikea Goldberg, medicinska direktorica Džoan H. Tič Centra za zdravlje žena u Njujorku. Istina je da crno vino sadrži resveratrol, moćan antioksidans koji štiti ćelije od propadanja, ali ispijanje alkohola može dovesti do brojnih bolesti i stvoriti zavisnost, upozoravaju u Centru za kontrolu bolesti i prevenciju. Ako želite da spriječite kardiovaskularne bolesti, radije se držite savjeta kardiologa, ishranu bazirajte na povrću i voću, bavite se fizičkom aktivnošću, a resveratrol obezbijedite iz tamnog grožđa, soka od grožđa i bobičastog voća.
3. Je li bezglutenska prehrana zdravija od ostalih?
"Bezglutenske namirnice su u trendu i njihova je konzumacija u porastu u razvijenom svijetu, ali ako nemate dijagnosticiranu celijakiju ili osjetljivost/alergiju na gluten, ne biste trebali da izbacujete pšenicu iz prehrane", kaže Danijela Novotni sa Misuri Stejt Univerziteta.
4. Treba li povremeno postiti?
"Još se istražuju dobrobiti posta, koje uveliko zavise od toga koliko on traje i šta se pod njim podrazumijeva" - kaže Andres E. Ajesta, osnivač Vive Nutritiona. U posljednje vrijeme vrlo je popularno pet dana nedjeljno jesti uobičajeno, a dva dana smanjiti unos kalorija na samo 500 do 600, što nije naišlo na odobravanje ljekara i nutricionista. Ako želite da smršate, ključno je unositi onoliko koliko je organizmu potrebno (2000-2500 kalorija), a više vježbati. Osobe sa šećernom bolešću i oni koji uzimaju ljekove za snižavanje pritiska treba da zatraže savjet ljekara ako žele da probaju ost.
"Ubičajeni pristup od 16 sati posta i 8 sati za raspodjelu obroka (posljednji obrok u 18, doručak u 10 sati) pomaže u kontroli dnevnog kalorijskog unosa onih koji pokušavaju da smanje tjelesnu težinu.
5. Treba li da koristimo vještačke zaslađivače?
"Nikako. Treba paziti na to koliko šećera konzumirate i pokušati da smanjite njegov unos tako što ne zaslađujete sok, čaj, kafu, izbjegavate industrijske slatkiše, kekse, gotove umake i druge proizvode koji sadrže skrivene šećere. Vještački zaslađivači su znatno slađi od običnog bijelog šećera", kaže Erin Pelegrin, savjetnica za prehranu u Unite for Her, udruženju za podršku ženama oboljelim od raka dojke. Preporučuje se smanjivanje upotrebe proizvoda s oznakom “vještačko” ili “zamjena za” na najmanju moguću mjeru ili njihovo potpuno izbacivanje.
6. Je li veganska prehrana bolja od one u kojoj ima mesa i drugih životinjskih proizvoda?
"Istraživanja su podijeljena oko dobrobiti biljne prehrane i one u kojoj je zastupljeno meso. Oba načina imaju prednosti zavisno od situacija u kojima se primjenjuju. Na primjer, ketogena dijeta, koja se temelji na mesu i bogata je mastima, a skoro sasvim eliminiše ugljene hidrate, može smanjiti upale u organizmu i povećati osjetljivost na insulin. Ishrana zasnovana na biljnim namirnicama doprinosi većem unosu voća i povrća koje je bogato vlaknima i poboljšava varenje i imuni sistem", kaže Andres Ajesta. Dugoročno, biljna prehrana je zdravija jer se prečest unos mesa, naročito njegovih prerađevina, povezuje sa većim rizikom za rak.
7. Koliko često jesti crveno meso?
Istraživanja rađena na Harvardu pokazuju da često konzumiranje crvenog mesa može dovesti do razvoja kardiovaskularnih bolesti. Međutim, kritičari često ističu važan argument: nije isto jedete li često prerađeno meso kao što su slanina, hot dog, viršle, različite burgeri ili čistu juneću šniclu. To meso je odličan izvor gvožđa, vitamina B12 i proteina. "Kada jedete meso, birajte krto meso bez vidljivih masnoća i nemojte ga izbacivati iz ishrane, ali ograničite ga na dva obroka nedjeljno zbog zasićenih masnih kiselina i holesterola. Crveno meso je, u odnosu na bijelo, bolji izvor proteina, vitamina B12, cinka i gvožđa", kaže Kimberly Gomer, nutricionistica u Pritkin Longevity Centru.
Bonus video:
