Studija rađena u Americi pokazuje da je manje hospitalizacije od kada traje pandemija, ali je porastao broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti. Studija je objavljena u magazinu American College of Cardiology, gdje su naučnici pokušali da otkriju koliko je smrtnih slučajeva od posljedica kardiovaskularnih bolesti od kad traje pandemija i šta je uzrok. Prema rezultatima studije, smrt usljed infarkta miokarda je porasla u poređenju s prošlom godinom. Smrt kao posljedica hipertenzije je takođe u porastu.
Šta se događa?
Autor studije, dr. Rishi Wadhera, kardiolog na Univezitetu Harvard, smatra da je ta statistika povezana s nekoliko razloga, a prvi, prema njegovim riječima i onaj koji najviše zabrinjava, je taj što su pacijenti, poput onih koji dožive infarkt i treba im hitna lijekarska pomoć, tokom pandemije izbjegavali posjete bolnici zbog straha od zaraze koronavirusom.
“Uz to su pacijenti možda imali problema s pristupom njezi, ili doživjeli odlaganje termina za važne zahvate, iz jednostavnog razloga što su bolnice pune pacijenata i resursi su potrošeni“, pojašnjava Wadhera.
“Na kraju, moguće je da neke smrti reflektuju stanje bez dijagnoze i komplikacije nastale uslijed nedijagnostifikovanog COVIDA“, dodaje i ističe kako je važno tražiti medicinsku pomoć bez obzira na strah od zaraze, pogotovo sad kad su tu rezultati ovih istraživanja.
Dr. Salim Virani, profesor medicine smatra da su neki pacijenti možda izbjegavali posjete ljekaru nakon što su čuli poruku da starije osobe, posebno oni koji imaju zdravstvene probleme moraju ostati kod kuće. Tako su propustili preglede koji bi ima možda spasili život.
Dr. Ragavendra Baliga, kardiolog je izjavio kako se u nekim mjestima, posebno velikim gradovima poput New Yorka , dogodilo da su neki ljekari morali manje da rade kako bi smanjili rizik od širenja virusa, što je takođe važan faktor za neodlazak na ljekarski pregled. Dodao je kako su bolnice bile opterećene manjkom ljekara i sestara pa nijesu mogle da se posvete 100 odsto pacijentu kao do tog trenutka, posebno ako pacijent nema dijagnozu COVID-19.
Mentalno zdravlje je takođe važan faktor – ljudi se danas bore s anksioznošću i depresijom više nego ikad, a muči ih i osjećaj usamljenosti. Baliga dodaje da je mentalno zdravlje povezano s razvojem kardiovaskularnih bolesti.
Stručnjaci savjetuju da ne preskačete preglede
Baliga smatra da će ova studija poslužiti da „otvorimo oči“ - i ljekari i pacijenti - da se ne zaboravi koliko je važno potražiti lljekarsku pomoć bez obzira na pandemiju. Smatra da i samo mali porast krvnog pritiska može ugroziti srce pacijenta. Što je veće povećanje u tim vrijednostima, to je rizik za razvoj bolesti srca i smrti kao posljedice istih, veći, prenosi Ordinacija.hr.
Važno je, dakle, da osobe koje imaju kardiovaskularne bolesti budu u kontaktu sa svojim ljekarom. „Ako već nećete da odete kod ljekara, obavezno budite u kontaktu telefonom, pojasnite koje simptome primjećujete, tražite novu dozu lijeka i budite otvoreni“, dodaje ljekar. Nemojte umanjivati svoje probleme. Ljekar ističe da je bezbjedno posjetiti bolnicu ako se radi o hitnom slučaju. Nikako ne ostajte kod kuće ako osjećate pritisak u grudima ili druge simptome. Hitni slučajevi treba da se tretiraju isto kao što se to radilo prije pandemije.
Wadhera se slaže i dodaje: „Važno je da svaka osoba koja ima neke od simptoma infarkta ili udara potraži ljekarsku pomoć. Bolnice su sigurno okruženje čak i u doba pandemije".
Bonus video:
