Meteorolozi su najavili nagli pad temperature, što je za mnoge ljude najava zdravstvenih problema. Poznato je da nagle promjene vremena ne prijaju onima sa kardiološkim i pulmološkim problemima. Pad atmosferskog pritiska izaziva smanjenje količine kiseonika u organizmu, a to dovodi do „manjka” u srčanom mišiću i mozgu. Naglo otopljenje, pa naglo zahlađenje, pri čemu dnevna temperature znatno oscilira, svakako utiču na zdravlje. Od meteoropatskih reakcija najčešće su vrtoglavice, glavobolje, bolovi u kostima i zglobovima, a stručnjaci upozoravaju da bi na oprezu trebalo da budu oni sa bolestima srca, krvnih sudova i pluća.
Nagle promjene temperature najviše osjećaju hronični bolesnici i stariji ljudi. Kod hroničnih bolesnika simptomi bolesti vjerojatno će se pojačati pa će tako oni s reumatoidnim artritisom osjećati jače bolove, a oni s astmom imati većih problema s disanjem. Razlog je promjena u atmosferskom pritisku. Kod pada vazdušnog pritiska, zglobovi se rastežu, a s obzirom na to da su puni nervnih završetaka, osjećamo bol.
Kod naglih promjena vremena srčani bolesnici posebno moraju biti na oprezu. Zbog naglog pada temperature ljudi koji imaju problema s pritiskom ali i srčanih problema, ne bi se trebali da se izlažu prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju da redovno uzimaju terapiju. U vrijeme naglih promjena temperature raste i broj akutnih infarkta.
Nijesu pošteđeni ni oni koji pate od čestih migrena i glavobolja, kao ni dijabetičari. Zbog pada temperature krv postaje gušća pa je teže pratiti promjene u nivou šećera u krvi.
Osjećaj mučnine, vrtoglavice, glavobolje, umora i opšte slabosti usko je vezan uz nagle promjene vremena. Stručnjaci nagađaju da je razlog tome puno provedenog vremena u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.
Vremenske promjene kod nekih ljudi izazivaju hemijsku neravnotežu u mozgu, navode istraživači Mayo klinike. Zbog toga su kod ekstremnih temperaturnih promjena, velike vlažnosti i promjena vazdušnog pritiska glavobolje i migrene češće.
Virusi
Hladno vrijeme pogoduje širenju virusa jer se lakše razmnožavaju na hladnom vazduhu. Prva imunološka odbrana odvija se u nosu, ali hladan vazduh tu odbranu slabi, zbog čega smo skloniji infekcijama. Takođe, izloženiji smo virusima jer smo češće u većoj grupi ljudi u zatvorenom prostoru, prenosi 24sata.hr.
Suženje krvnih sudova
Krvni pritisak može rasti zbog promjena u atmosferskom pritisku i temperaturi. Krvni sudovi se na hladnoći sužavaju, krv postaje gušća, zbog čega srce brže kuca pokušavajući da dopremi krv bogatu kiseonikom u sve dijelove tijela. Tada pritisak raste i veća je opasnost od srčanog udara.
Kosa, koža i nokti
U grijanim prostorijama vazduh je vrlo suv. Hladno vrijeme bez kiše donosi manjak vlage u vazduhu, a to dodatno dehidrira kožu, zbog čega ona peče i puca. Takođe, hladan vazduh isušuje kožu, zbog čega ona postaje dehidrirana i osjetljiva, a nepovoljno utiče i na stanje kose i noktiju.
Hladni vazduh sužava bronhije i otežava disanje
Udisanjem hladnog vazduha dolazi do fizičke promjene prilikom koje se bronhije u plućima sužavaju i otežavaju disanje. Za astmatičare takva reakcija može biti opasna i izazvati bronhitis, zato je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju i pratiti stanje i tok astme.
Kako olakšati tegobe?
Stručnjaci koji se bave ovom problematikom, uglavnom savetuju da se u “kritično” vrijeme ostane kod kuće, ne ide na putovanje, ne zamara teškim fizičkim ili psihički poslovima, kao i da se uzimaju propisani ljekovi. Hrana je veoma bitna tokom ovih dana, a ljekari savjetuju da se tada poveća unos voća i povrća, ali i tečnosti. Obavezno izbjegavajte alkohol i zašećerene sokove.
Bonus video:
