Vitamin C je esencijalni nutrijent za zdravlje čovjeka, a njegov hemijski naziv je askorbinska kiselina. Uzimanje C vitamina u dovoljnoj količini je važno prvenstveno za imunološki sistem, a onda i za druge funkcije u organizmu koje u velikoj mjeri zavise od kvaliteta ishrane, odnosno nutrijenata koje unosimo kroz voće, povrće i druge namirnice.
C vitamin je nutrijent koji obično imamo pri ruci i kada nas muči prehlada, ali i kada je potrebno intenzivnije ojačati organizam i vratiti imunitet u njegovu “punu snagu”. Zato je bitno razumjeti i na koji način vitamin C tačno pomaže zdravlju organizma i kako se pravilno uzima.
Zašto je vitamin C za zdravlje od ključne važnosti?
Vitamin C je kristalna supstanca bez boje, koja se izuzetno dobro rastvara u vodi. Otporan je na zamrzavanje, a svoju biološku aktivnost gubi već na 60 °C. Askorbinska kiselina u organizmu djeluje kao antioksidans, a jedna od njenih najvažnijih funkcija je učešće u razvoju i održavanju vezivnog tkiva koje objedinjuje i učvršćuje djelove organa i organskih sistema.
U osnovi vezivnog tkiva se nalazi kolagen, a u njegovom stvaranju učestvuje upravo C vitamin. Na taj način askorbinska kiselina značajno doprinosi i bržem zarastanju rana.
Ovaj vitamin je takođe izuzetno koristan jer snižava nivo holesterola u krvi. Vitamin C ima i svoju zaštitničku ulogu u odnosu na druge vitamine, s obzirom na to da vitamin A i vitamin E štiti od negativnih efekata oksidacije.
Vitamin C je dobar i za vid, a uz to je poznat kao odličan nutrijent za ublažavanje astme. Brojna istraživanja su pokazala da se kod osoba koje boluju od astme intenzivno smanjuje količina vitamina C u organizmu, zbog čega je neophodno konstantno unositi namirnice koje će nadoknaditi ovaj gubitak. Jedna od najpoznatijih funkcija vitamina C je ona koja se tiče ublažavanja znakova starenja, s obzirom na njegovo antioksidativno delovanje i važnu ulogu u sintezi kolagena. Na taj način vitamin C doprinosi usporavanju stvaranja bora na koži i opšteg starenja organizma. Unos prave količine vitamina C je posebno važan ako imate bolest bubrega.
Vitamin C i rad bubrega
Preporučeni unos vitamina C je 90 miligrama (mg) za odrasle muškarce i 75 miligrama (mg) za odrasle žene. Ako ste pušač, možda će vam trebati dodatnih 35 mg vitamina C dnevno. Kada unesete višak vitamina C, bubrezi pomažu tijelu da ga izlučite urinom. Previše vitamina C može prouzrokovati nakupljanje oksalata u vašem tijelu ako imate hroničnu bolest bubrega. Prema tome, vaše potrebe za vitaminom C mogu se razlikovati ako bubrezi ne rade dobro ili ste na dijalizi.
Dijaliza može uzrokovati smanjanje vitamina C u krvi. Istraživanje iz 2012. godine je pokazalo da ljudi na dijalizi mogu povećati apsorpciju gvožđa uzimanjem suplemenata vitamina C u malim dozama od 60 do 100 mg.
Vitamin C i rak bubrega
Unos vitamina C može igrati važnu ulogu u smanjenju rizika od karcinoma bubrežnih ćelija, najčešće vrste karcinoma bubrega. Meta-analiza iz 2015. godine pokazala je da ljudi sa većim unosom vitamina C imaju manji rizik od razvoja raka bubrega, ali je potrebno više istraživanja na ovu temu.
Istraživači decenijama istražuju potencijal upotrebe visokih doza vitamina C za liječenje raka. Međutim, visoki nivoi vitamina C se ne preporučuju osobama sa rakom bubrega jer bi mogao nanijeti veću štetu.
Vitamin C i kamen u bubrezima
Visoke doze vitamina C mogu povećati rizik od najčešće vrste kamenaca, kalcijum-oksalatnih.Budući da bubrezi djelimično pretvaraju vitamin C koji unosite u oksalat, višak bi mogao povećati rizik od nastanka kalcijum-oksalatnih kamenaca u bubrezima, prema istraživanju iz 2015. godine.
Uopšteno govoreći, vjerovatno da vitamin C koji se unosi hranom nije povezan sa povećanim rizikom od bubrežnih kamenaca. Međutim, suplementi mogu povećati rizik.
Da bi se smanjio rizik od nastanka kamenaca u bubrezima, preporučuje se da odrasli ne unose više od 2000 mg vitamina C dnevno. Razgovarajte sa svojim ljekarom prije uzimanja suplemenata.
Bonus video:
