Kod bolesti perifernih arterija dolazi do suženja u krvnim sudovima i smanjuje se dotok krvi u udove, uglavnom u noge, i to zbog nakupljanja masnih naslaga u arterijama. Takva suženja, osim što prave probleme u nogama, mogu smanjiti i dotok krvi u srce i mozak. Ako uočite neke od sljedećih promjena na nogama, možda ne bi bilo loše da posjetite ljekara.
Simptomi bolesti perifernih arterija:
- sjajna koža na nogama
- bolni grčevi u kukovima (jednom ili oba), u bedrima ili u mišićima potkoljenice, i to nakon određenih aktivnosti, poput hodanja ili penjanja stepenicama
- utrnulost ili slabost nogu
- hladnoća u jednoj potkoljenici ili stopalu, posebno u poređenju s drugom stranom
- rane na prstima, stopalima ili nogama koje neće da zarastu
- promjena boje nogu
- sporiji rast dlaka na stopalima i nogama
- sporiji rast noktiju na nogama
- bez pulsa ili je puls slab u nogama ili stopalima
- erektilna disfunkcija kod muškaraca
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja bolesti perifernih arterija uključuju pušenje, dijabetes, gojaznost (indeks tjelesne mase veći od 30), visoki krvni pritisak, visok holesterol, starenje (naročito nakon 50 godine života)i porodična istorija bolesti perifernih arterija, bolesti srca ili moždanog udara.
Ljudi koji puše ili imaju dijabetes su zbog smanjenog protoka krvi pod najvećim rizikom od razvoja bolesti perifernih arterija, piše Mayo Clinic. Napominju da liječenje bolesti perifernih arterija ima dva glavna cilja:
Upravljajte simptomima, poput bola u nogama, tako da pacijent može normalno da nastavi s fizičkim aktivnostima.
Zaustavljanje napredovanja ateroskleroze u cijelom tijelu kako bi se smanjio rizik od srčanog i moždanog udara.
Kao prvo, važno je promijeniti neke životne navike da bi rizik od razvoja komplikacija bio što manji. Na primjer, ako pušite - prestanite s tim, ako bolujete od dijabetesa, držite ga pod kontrolom. Takođe, hranite se zdravo, redovito vježbajte, skinitee višak kilograma i pokušajte da živite sa što manje stresa.
Ako imate simptome bolesti perifernih arterija moguće je da će vam biti potreban dodatni medicinski tretman. To mogu biti ljekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, za snižavanje krvnog pritiska i holesterola tkao i za kontrolu bola i drugih simptoma.
Postoje i zahvati na krvnim sudovima koji pomažu - angioplastika i aterektomija.
Angioplastika je postupak koji se praktikuje za otvaranje začepljenih krvnih sudovai to na način da se u venu ili arteriju putem katetera umetne mali balon koji se potom na mjestu suženja naduva. To se često kombinuje sa postavljanjem male žičane mreže - stenta koji arteriju kasnije drži otvorenom, odnosno smanjuje mogućnost ponovnog suženja.
Aterektomija je postupak uklanjanja naslaga iz iz arterija, koje ometaju protok krvi. Kad se te naslage uklone, arterija se širi i poboljšava se cirkulacija.
Ateroskleroza se može pojaviti u bilo kojem dijelu tijela
Prema nekim procjenama, oko 17,5 miliona ljudi u svijetu premine od kardiovaskularnih bolesti svake godine. Kardiovaskularne bolesti uglavnom su prouzrokovane aterosklerozom - promjenama, oštećenjima i naslagama na zidovima arterija.
Bonus video:
