Napad panike spada u anksiozne poremećaje. Osnovni razlog zbog koga je napad panike u savremenim psihopatološkim klasifikacijama ubrojan u anksiozni poremećaj je u tome što je on prividno neobjašnjiv osobi koji ga doživljava.
Napad panike je snažna iznenadna tjeskoba koju karakteriše mješavina tjelesnih i psihičkih simptoma. Izaziva ih iznenadna navala hormona adrenalina kad se čovek osjeti nečim ugrožen. Zbog adrenalina, u panici se ubrzava rad srca, osoba ne može da dođe do daha, slabije vidi, dlanovi joj se znoje, tijelo drhti, javlja se mučnina i vrtoglavica i navala krvi u lice. Ljudi često pomisle da će se onesvijestiti, doživjeti srčani udar, "poludjeti" ili umrijeti.
Simptomi se stišaju već za nekoliko minuta, ali se napadi mogu ponoviti nekoliko puta u kratkom roku pa se pogođenom čini da se radi o jednom dugom napadu. Kod nekih osoba su panični napadi česti, kod drugih se javljaju samo jednom ili dva puta u životu. Ima pacijenata koji sklonost pretvore u hronično stanje. Kod takvih osoba svako brže kucanje srca može pokrenuti niz simptoma tejskobe, a zatim i napad panike. Oni brzo steknu naviku da strahuju od sledećeg napada pa se povlače u sebe i izoluju od svakodnevnih aktivnosti.
Osoba koja pati samo od napada panike psihički je potpuno uravnotežena (klinički gledano), ali vrlo često pati od neopisivog i subjektivnog straha da će poludjeti, napraviti ispad, početi da urla ili plače. onekad se i dogodi da osoba zaplače, vidljivo paniči ili traži da joj neko pomogne, piše stetoskop.info.
Osobe koje imaju napad panike, moraju da nauče da pomognu same sebi, odnosno da nauče da kontrolišu napad. Kako su napadi panike 'u glavi', važno je ne dopustiti strahu da poprimi ogromne dimenzije, dakle strah i osjećaj nadolazeće opasnosti treba znati 'devalvirati', tj. umanjiti u samom početku. Nužna su i saznanja o tome da tjelesni simptomi nijesu opasni, odnosno, bez obzira na subjektivni osećaj, da ne vode u srčani udar, ludilo ili bilo šta slično.
Liječenje je dosta složeno. Prvo je potrebna organska obrada. To je važno zato da bi se isključila neka organska bolest i radi umirenja pacijenta kako bi pacijent uvidio da se ne radi o tjelesnoj nego o psihičkoj bolesti. U psihijatrijskom liječenju daju se ljekovi (antidepresivi i anksiolitici) najčešće uz kognitivno-bihevioralnu terapiju. Tokom liječenja veoma je važna želja pacijenta da živi normalnim životom bez oganičenja, kao i disciplina i strpljivost.
Napad panike može biti izuzetno neugodno iskustvo, naročito ukoliko ne znate kojim tehnikama se može ublažiti.
Intenzivni fizički i mentalni simptomi koji se pojavljuju vrlo brzo i bez očiglednog razloga karakterišu napad panike. Neki od simptoma podrazumijevaju ubrzan rad srca, nesvjesticu, znojenje i mučninu. Istraživanja su pokazala da je 13,2 posto ljudi u nekom trenutku života doživjelo napad panike, a on obično traje između pet i 20 minuta. Tehnike zasmirivanje su, prenosi klix.ba, sljedeće:
Dišite donjim dijelom stomaka
Najvažnija stvar kada je riječ o napadu panike je preuzeti kontrolu nad vlastitim disanjem. Dišite donjim dijelom stomaka, odnosno dijafragmom. Disanje plućima pogoršava napad panike, zato stavite jednu ruku na grudi, a drugu na stomak i pokušajte da dišete njime.
Ako ipak ne uspijete, oslonite se na "klasično" disanje kroz nos. Udišite tri sekunde, a izdišite četiri-pet sekundi. Bitno je da izdišete duže nego što uzimate vazduh.
Koristite papirnu kesu da kontrolišete disanje
Hiperventilacijom, odnosno prekomjernim disanjem se povećava nivo koncentracije kiseonika u krvi, a smanjuje se koncentracija ugljendioksida. Disanje uz pomoć papirne vrećice pomaže u zaustavljanju ovog problema, a napad panike će ubrzo prestati.
Držite led u ruci
Korištenje drugih čula može vam pomoći da se "otrgnete" napadu panike. Vaše tijelo može "zaboraviti" kroz šta trenutno prolazi. Stavite led u kuhinjsku krpu i držite ga u ruci. Ovo možete raditi dok ne osjetite blagi bol pa ga prebaciti u drugu ruku.
Zagrizite limun
Limun (ili neka druga kisjela ili ljuta namirnica) je jedan način aktiviranja čula koji vam može pomoći da zaustavite napad panike.
Dodirujte predmet koji ima neobičnu teksturu
U torbi nosite neki predmet koji je grub ili naročito mekan, kako biste uključili čulo dodira. Pucketava folija ili antistres loptica takođe mogu biti od koristi.
Vizualizujte situaciju
Ova tehnika podrazumijeva da zamislite sebe u situaciji u kojoj doživljavate napad panike. Poznata je još i kao "negativna vizualizacija". Dok zamišljate, pokušajte da zamislite korake koji bi vam pomogli da se smirite. Ovakvo razmišljanje preslikaće se na stvarno stanje kroz koje prolazite. Ono će vam dati snage da preduzmete konkretne korake.
Bonus video:
