U svijetu je u prosjeku jedan od četiri stanovnika psihički bolestan - lakše, teže ili u smislu psihoze i poremećaja ličnosti. Potreba za psihijatrijom je velika i svuda u svijetu se traže stručnjaci psihijatrije.
"Dosta dugo traje ovaj problem sa koronom i ostavlja posljedice, javlja se sve više i više depresivnih, sve više ljudi sa anksioznim poremećajima, prvenstveno sa paničnim poremećajima. Stariji ljudi lakše uđu u demenciju i probleme koji su teži nego što su bili. Socijalna izolacija kvari kvalitet života", rekao je za RTS prof. dr Vladimir Diligenski, neuropsihijatar, načelnik Odeljenja neuropsihijatrije u Kliničko bolničkom centru „Dragiša Mišović" u Beogradu.
"Svi poremećaji i depresije u svijetu povećani su za 30 odsto. Kod nas je to mnogo manje zastupljeno, jer postoji porodična podrška i nema tolikog otuđenja. Kada ste napeti duže od godinu dana automatski ulazite u depresiju, anksiozni poremećaj i nesanicu", istakao je profesor Diligenski.
Dodao je da se depresija manifestuje kao nedostatak volje za rad, postajete tužni, neraspoloženi, nijeste funkcionalni. Neispavani ste. Treba potražiti psihijatra i psihologa, jer te okolnosti utiču na kvalitet života.
"Nedoumice koje nas čine anksioznim su donošenje odluka, nemate jasno određene smjernice kako da se ponašate i u pogledu doza vakcine. Uvijek kada je nešto nejasno dolazi do mnoštva psiholoških fenomena. Zato je imperativ da u svim hitnim službama postoji i psihijatar, kao član tima. Treba da se vakcinišu svi koji nijesu, jer nemamo bolje oružje. Sačuvajte svoje mentalno zdravlje družeći se makar preko telefona, a šetnja je važna kao dobar antidepresiv", napomenuo je prof. dr neuropsihijatrije Vladimir Diligenski..
Bonus video:
