Dijabetes je hronično oboljenje koje se ispoljava povišenim nivoom šećera u krvi usled poremećaja lučenja insulina. Nastaje kao posledica stresa savremenog života, jer insulin reaguje na hormone stresa, nepravilnu ishranu, povećanu tjelesnu težinu. Drugo ime, “tihi ubica modernog doba”, bolest je dobila jer su njeni simptomi često prikriveni.
Signali koje nam tijelo šalje su brojni, naročito kada je u pitanju dijabetes tipa 2, a teško se povezuju sa ovim opasnim oboljenjem, što dokazuje i činjenica da većina ljudi i ne zna da pati od šećerne bolesti, sve dok bolest ne dođe u poodmaklu fazu.
Usled poremećaja nivoa glukoze postoji stalan osjećaj žeđi, povećano mokrenje, umor i neplanirani gubitak težine pored stalnog osećaja gladi, jer dolazi do prevelikog gubitka šećera urinom, a samim tim i gubitka kalorija. Dijabetes oštećuje nerve i smanjuje osjećaj na periferiji. Utiče i na krvne sudove, pa postoji povećan rizik od srčanog udara, moždanog udara i oštećenja bubrega.
Postoje tri tipa dijabetesa. Tip 1 karakteriše činjenica da pankreas nije u mogućnosti da stvara insulin i karakterističan je za djecu, tinejdžere i mlađu populaciju.
Gestacijski dijabetes se javlja pred kraj trudnoće i obično nestaje posle porođaja.
Najčešći je tip 2, koji može da bude uzrokovan prekomjernom tjelesnom težinom, fizičkom neaktivnošću, genetskom predispozicijom, visokim krvnim pritiskom, smanjenim “dobrim” holesterolom ili visokim nivoom triglicerida.
Dijabetes u Crnoj Gori poprima pandemijske razmjere, u samom smo evropskom vrhu po broju oboljelih. U našoj zemlji šećerna bolest se godišnje otkrije kod 3000 pacijenata, a oko 200 djece se liječe od dijabetesa.
I dalje je primarni način dijagnostikovanja dijabetesa mjerenje nivoa šećera u krvi. Svako povećanje šećera iznad 7 mmol/l u tri uzastopna mjerenja može se definisati kao dijabetes. Glikemija između 6 i 7 mmol/l- spadate u grupu predijabetičkog sindroma.
Kao i svaka druga bolest i dijabetes može da izazove niz komplikacija ukoliko se ne otkrije na vrijeme: od problema sa očima, bubrezima, nervima, do promjena na reproduktivnim organima, krvnim sudovima i desnima, a najozbiljnije posledice su oboljenja srca i rizik od šloga. Zato je važno da se tijelo osluškuje i da se na vrijeme uoče simptomi.
U Poliklinici Konzilijum ordinira Docent dr sc med Jelena Karajović, specijalista endokrinolog, članica Stručnog tima Klinike za endokrinologiju na VMA.
Ukoliko su neki od vaših problema: dijabetes, sterilitet, bolesti štitaste žlezde, bolesti hipofize, menopauza, metabolički poremećaji...
Pregled možete zakazati na 020/650-660; 067/650-670;
Poliklinika Konzilijum, Skadarska 2, Podgorica
