Nepravilno uzimanje antibiotika jedan je od najvećih javno-zdravstvenih problema današnjice i direktno prouzrokuje porast broja bakterija otpornih na antibiotike, od kojih godišnje umire 33.000 ljudi. Koliko je ozbiljna situacija govori podatak da se problem infekcija bakterijama otpornim na antibiotike koje se pojavljuju među evropskim stanovništvom može uporediti s učinkom gripa, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno.
Djelotvornost antibiotika smanjuje se brzinom koja se nije mogla predvidjeti čak ni prije pet godina. Ako ljudi nastave da troše antibiotike trenutnom brzinom, izgledno je da će se Evropa suočiti s povratkom u razdoblje kad antibiotici nijesu postojali i kada je obična bakterijska infekcija, poput upale pluća, mogla biti smrtonosna.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe upravo nepotrebno prepisivanje antibiotika kod gripa, prehlade i akutnog bronhitisa kao područje na kojem bi se mogla ostvariti značajna racionalizacija primjene antibiotika, piše dnevnik.hr.
"Očekivanja pacijenta uveliko utiču na odluku ljekara, a ponekad na početku bolesti nije lako procijeniti radi li se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji. Defenzivna medicina, u kojoj se antibiotik olako propisuje već prvog dana bolesti, lakša je za ljekare i popularnija kod pacijenata, ali nije put koji nas vodi u sigurno zdravlje. U državama i zajednicama gdje se troši puno antibiotika, antibiotici više nijesu djelotvorni kad su zbilja potrebni za životno ugrožavajuće infekcije, tako da zemlje koje troše više antibiotika na kraju imaju gore rezultate u liječenju infekcija", objasnila je nedavno na skupu "Antibiotici nijesu bomboni" prof. dr Arjana Tambić Andrašević, predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike Akademije medicinskih nauka Hrvatske.
Praćenje i kontrola širenja bakterija otpornih na antibiotike posebno su važni kada je riječ o ranjivim grupama kao što su novorođenčad i mala djeca - bakterijska pneumonija i sepsa su među vodećim uzrocima smrtnosti djece mlađe od pet godina, a oko 30 posto novorođenčadi sa sepsom umire od infekcija bakterijama koje su otporne na više antibiotika.
Upotreba antibiotika pokazala se neopravdano visokom i kod bolesnika oboljelih od COVID-19, s obzirom na to da samo mali udio ovih pacijenata razvije sekundarnu bakterijsku infekciju.
Stručnjaci ukazuju da svaki pojedinac može doprinijeti očuvanju djelotvornosti antibiotika svojim odgovornim ponašanjem u skladu sa sljedećim činjenicama:
- antibiotici su djelotvorni samo protiv bakterijskih infekcija, ne pomažu u liječenju infekcija izazvanih virusima poput običnih prehlada ili gripa niti sprječavaju širenje virusa na druge osobe;
- zloupotreba antibiotika može rezultirati samo rezistencijom bakterija na terapiju antibioticima i budućom nedjelotvornošću antibiotika u trenutku kada će biti potrebni;
- prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet ljekara. Nakon što je ljekar potvrdio da postoji potreba za uzimanjem antibiotika, vrlo je važno da se antibiotik uzima isključivo na propisani način;
- ne čuvajte višak antibiotika nakon terapije. Ako ste dobili više doza nego što vam je prepisano, obratite se farmaceutu za savjet o načinu zbrinjavanja preostalih ljekova.
Bonus video:
