"Znanje o namirnicama mnogi baziraju na tekstovima koje su pročitali na nekoj društvenoj mreži, koje nijesu naučno potvrđene“, kaže Katherine Brooking, nutricionistica iz New Yorka i dodaje da je puno manje kontroverzi o određenim namirnicama u trenutno dostupnoj literaturi, od onoga što se govori.
Treba znati da se rezultati nekih istraživanja ne moraju odnositi na stvarni život, jer njihov uticaj na čovjeka zavisi i od godina. Fizičke aktivnosti, načina ishrane… Isto tako, rezultati istraživanja zavise od modela istraživanja, koliko je ljudi analiziralo podatke i ostalih faktora. Kada se sve to uzme u obzir, neke od „opasnih“ namirnica nipošto to nijesu, ako ih pravilno uvrstite u prehranu, prenosi ordinacija.hr.
1. Sušeno voće je dobro, ako je bez dodatog šećera
Sušene brusnice, banane ili šljive su prave poslastice, ali iako sadrže nutrijente i antioksidante, smatraju se koncentrisanim izvorom prirodnih šećera. Kako su komadi ovako tretiranog voća manji od svježe verzije, vjerojatno ćete ih pojesti puno više, zato je dobro znati da se u 90 grama sušenog voća nalazi oko četiri puta više kalorija nego u svježem. U 22 grama suvog grožđa nalazi se 109 kalorija. Kada kupujete sušeno voće pazite da ono nema dodatog šećera i jedite ga u umjerenim količinama.
2. Kravlje mlijeko nije loše
Puno se govori o lošem uticaju mlijeka, i dok su biljne zamjene dobar izbor, nema razloga da se odreknete kravljeg mlijeka ako ne želite.
“Bez obzira na različite informacije, istraživanja ipak daju pozitivnu sliku o kravljem mlijeku“, smatra Brooking. Uobičajena je primjedba da ono može uzrokovati upalne procese u tijelu, ali ona ističe da je pregled 52 kliničke studije pokazao kako mlijeko ustvari ima protivupalna svojstva i dobra je namirnica, osim ako na njega nemate alergiju. Čaša mlijeka s malo masnoća nudi oko 305 mg kalcijuma, 3 mikrograma vitamina D i više od 8 g proteina.
3. Orašasti plodovi ne debljaju – ako se jedu u umjerenim količinama
Od badema do oraha – o orašastim plodovima se šire neprovjerene priče. Ako ih preskačete jer sadrže masnoće, morate znati da se većinom radi o zdravim masnoćama, a istraživanja pokazuju da su osobe koje ih jedu mršavije od onih koji ih preskaču. Jedna šaka ovih plodova dnevno doprinijeće zdravlju, a neće uticati na tjelesnu težinu.
4. Čaša soka od narandže odlična je za početak dana
Manja čaša soka od narandže može biti odličan dodatak doručku. Važno je da nabavite 100 posto prirodni napitak bez dodatog šećera, a takav napitak će vam pružiti kalijum, vitamin C, kalcijum i vitamin D.
Studija objavljena u magazinu European Journal of Nutrition pojašnjava da su osobe koje pate od povišenog pritiska, koje su pile oko 2 čaše ovog soka dnevno, nakon 12 sedmica imale puno bolje rezultate na testovima od onih koji nijesu pili sok. Naučnici smatraju da su za to zaslužni flavonoidi koji se nalaze u narandžama.
5. Pahuljice su dobre za doručak, ako su od cjelovitih žitarica
Postoji razlika između pahuljica koje su pune šećera i onih koje su napravljene od cjelovitih žitarica. "Zdravija verzija je puna vlakana i sadrži malo dodatog šećera ti može biti namirnica puna nutijenata za zdrav početak dana“, pojašnjava Brooking.
Posebno su dobre kada govorimo o unosu potrebne količine vlakana u organizam. Takve pahuljice će djeci i odraslima omogućiti da u organizam unesu i dovoljne količine vitamina D, gvožđa, vitamina A i B i kalcijuma. Za kompletniji doručak, dodajte im jogurt ili mlijeko s malo masnoća.
6. Jaja su zdrava, sadrže nutrijente
Debata o tome koliko su jaja zdrava čini se da nikako ne pestaje, ali ako volite jaja svakako ih jedite.
“U jajima se nalazi oko 13 esencijalnih nutrijenata, poput vitamina A i D, luteina i ostalih“, kaže nutricionistica Julie Upton iz San Francisca. Jedno jaje u danu vam sigurno neće škoditi.
7. 'Da' za pečeni krompir, ali ne i prženi
U malom krompiru se nalazi 250 kalorija i nula masnoća, tvrdi struka. Sa druge strane, prženi krumpiri u manjoj porciji sadrže oko 450 kalorija i 21 g masnoća. Pečeni krompir sadrži i 5 g proteina i 4 g vlakana, a uz to sadrže i kalijum koji pomaže pri regulaciji krvnog pritiska. Pripazite samo da ga jedete s jogurtom ili povrćem a ne sa uljima i masnim dodacima.
8. Hljeba ne morate da se bojite
Važno je kupovati hljeb od cjelovitih žitarica umjesto bijelog i ograničiti unos, a on će onda biti dobar izvor proteina i zdravih masnoća.
9. Crveno meso je zdravo ako se jede u umjerenim količinama
Previše ove vrste mesa može povećati rizik od razvoja nekih vrsta karcinoma, prema Američkom institutu za istraživanje kancera, a uzrok može biti taj što povećava šansu za razvojem upalnih procesa u crijevima. Meso može biti dobar izvor proteina, gvožđa, cinka i vitamina B12, ali ono nije suštinski dio zdrave isehrane. Pripazite da odaberete čiste komade mesa, savjetuje Brooks i dodaje da je važno i paziti na količinu.
Bonus video:
