S prvim proljećnim danima trebalo bi da imamo više energije i da se osjećamo bolje i odmornije. Međutim, kod nekih ljudi se baš tada ispoljavaju tegobe u vidu umora i bezvoljnosti. O čemu je zapravo riječ i zbog čega se to dešava?
Riječ je o takozvanom proljećnom umoru. Proljećni umor je stanje kada se organizam nakon zime prilagođava vremenskim promjenama, višoj temperaturi vazduha i dužim danima. Prilikom porasta temperature, krvni sudovi se šire i pritisak pada, što se manifestuje osjećajem malaksalosti, pospanosti, slabom koncentracijom, razdražljivošću, depresivnosti, glavoboljom i brzim zamaranjem.
Zbog čega se tako osjećamo?
Iako ne postoji opšteprihvaćeno objašnjenje za pojavu proljećnog umora, smatra se da je glavni krivac nedostatak vitamina (naročito B kompleksa i C vitamina), kao i minerala usljed jednolične zimske ishrane, koja se bazira uglavnom na prekomjernom unosu mesa i nedovoljnih količina voća i povrća u organizam. Još jedan od uzroka je nedovoljna količina tečnosti koja se unosi zimi u organizam, pa se tijelo teže oslobađa štetnih materija, što doprinosi osjećaju malaksalosti.
Fizička neaktivnost je, takođe, jedan od razloga za pojavu proljećnog umora, jer je on često povezan sa povećanjem tjelesne težine tokom zimskih mjeseci, što dodatno opterećuje već ionako oslabljeno tijelo.
Probleme u vidu proljećnog umora izaziva i čest boravak u zatvorenim prostorijama tokom zime, slabije izlaganje suncu i shodno tome, nedostatak vitamina D. Tu je i privikavanje organizma na vremenske prilike, koje se uveliko razlikuju od onih zimi. Organizam se sporo adaptira na atmosferske promjene karakteristične za proljeće (duži dani, toplije, promjenljivo vrijeme, niži vazdušni pritisak), poliklinikaconsilium.com.
Da li je riječ o bolesti?
Bez obzira na to što skoro svaka druga osoba ima problema sa proljećnim umorom, koji bez sumnje remeti svakodnevne aktivnosti, ovo stanje nije definisano kao bolest, pa samim tim ne postoje ni specifični dijagnostički testovi za njegovo otkrivanje. Iako neke bolesti imaju slične simptome, najčešće nema potrebe za laboratorijskim analizama i dijagnostikom, ukoliko tegobe ne traju duže od 4 nedjelje. U suprotnom, potrebno je javiti se ljekaru da bi se isključile druge bolesti koje, takođe, mogu dovesti do malaksalosti (anemija, hipotireoza, srčana insuficijencija, infekcije, i td).
Koja je razlika između proljećnog i hroničnog umora?
Proljećni umor podjednako pogađa osobe oba pola i svih starosnih grupa, a tegobe mogu imati i sasvim zdravi ljudi i oni koji pate od neke hronične bolesti. Tegobe uzrokovane ovim stanjem podsjećaju na depresiju. Tokom zime se smanjuje lučenje serotonina, neurotransmitera zaslužnog za dobro raspoloženje, pa je i to jedan od razloga što se ljudi u proljeće osjećaju bezvoljno i melanholično. Kod većine osoba sa takvim simptomima nije reč o pravoj depresija, mada postoji neka povezanost na hemijskom nivou. Proljećni i hronični umor ne treba miješati, to nije isto stanje. Hronični umor nije povezan sa godišnjim dobom i traje znatno duže od proljećnog.
Kako pobijediti proljećni umor?
Proljećni umor nestaje poslije nekoliko nedjelja, ne zahtijeva liječenje, ali se sajvetuju zdrava ishrana, dovoljno tečnosti, fizička aktivnost, redovan san i boravak na svježem vazduhu.
Takođe, ključno protiv proljećnog umora je smanjiti nivo stresa i povećati nivo unutrašnje energije, a evo kako ćete to uraditi na najlakši način:
- Trudite se da boravite u prostorijama u kojima nema velike oscilacije u temperaturi i vlažnosti vazduha;
- Uvedite dnevnu i nedeljnu rutinu u fizičkoj aktivnosti. Za sada ne ispitujte granice izdržljivosti svoga tijela. Budite strpljivi i pustite tijelo da se lagano navikne na novonastalu situaciju;
- Poslije svake fizičke aktivnosti bar 10 minuta se posvetite istezanju mišića, na taj način smanjujete nakupljanje mliječne kisjeline i oslobađate se stresa i napetosti;
- Pijte dovoljno vode, oko 2 litra na dan. Voda čisti toksine i otrove iz tijela. Dehidratacija vrlo lako izaziva umor, malaksalost, pad energije i glavobolju;
- Jedite češće i manje obroke. Unosite što više svježih namirnica – sezonskog, organskog voća i povrća. Tako ćete pojačati unos veoma važnog vitamina C
- Ukoliko je potrebno, možete uvesti supstitucije C vitamina u vidu preparata od 500 do 1000 mg dnevno;
- Dišite duboko – desetak puta bar tri puta na dan, na taj način povećavate unos kiseonika u organizam pa se smanjuje osjećaj pospanosti i umora;
- Sunčajte se bar 15 minuta na dan, bez zaštitinih faktora. Tako ćete brzo nadoknaditi nivo vitamina D koji se iscrpi tokom zime. Nedostatak ovog važnog vitamina dovodi do pada imuniteta koji se javlja u proljeće;
- Istuširajte se prohladnom vodom – izuzetno osvježava i jača imunitet;
- Slobodno uvedite popodnevno spavanje ili legnite ranije. Dopustite svom tijelu da se na prirodan način adaptira na promene i sakupi potrebnu energiju.
Bonus video:
