Zadržavanje vode, odnosno tečnosti je prekomjerno nakupljanje tekućine u tjelesnim tkivima, vaskularnom sistemu ili šupljinama u tijelu. Ljudsko tijelo u najvećem dijelu sastoji se od vode koja se nalazi u našoj krvi, kostima, mišićima i organima.
Tijelu je voda neophodna da bi funkcionisalo, ali nekad se ona može zadržati u prekomjernim količinama i to se manifestuje tako što tijelo izgleda natečeno.
U većini slučajeva, kratkotrajno zadržavanje vode ne predstavlja ozbiljan problem, niti izaziva ozbiljne zdravstvene probleme. Međutim, dugoročno zadržavanje vode može prouzrokovati neke štetne nuspojave. Zdravstvena stanja koja mogu biti izazvana nakupljanjem tečnosti za posljeddcu mogu imati i vrlo ozbiljna stanja kao što su ciroza jetre, zastoj srca, otkazivanje bubrega, preeklampsiju (opasno stanje povezano s trudnoćom).
Ovo su, kako piše Ordinacija, pet glavnih razlog zašto tijelo zadržava vodu i načini za izbjegavanje tog problema.
1. Ishrana
Natrijum, odnosno kuhinjska so, esencijalni je nutrijent koji služi za niz važnih tjelesnih funkcija, ali potrebne su nam samo male količine. Prečesto hrana koju jedemo sadrži prevelike količine soli, što izaziva zadržavanje tečnosti i debljanje.
Preporuka: Preporučena količina unosa natrijuma iznosi 2300 miligrama ili manje dnevno. To možda zvuči puno, ali riječ je o jednoj kašičici soli. Ograničite unos soli korištenjem alternativa, kao što su začinsko bilje i začini. Kumin, kopar, bijeli luk, đumbir, origano, luk, kadulja i biber su održivi izbori. Limunov sok, senf i sirće takođe mogu dodati uskus bez korištenja puno soli.
2. Način života
Dugotrajno sjedenje ili stajanje za posljedicu može imati zadtžavanje vode u tjelesnom tkivu. Naravno, u oba slučaja dolazi do pojave fizičkih simptoma, uključujući natečene članke i noge.
Preporuka: Važno je održavati cirkulaciju krvi kroz čitavo tijelo. Ako vaš posao zahtijeva da cijeli dan sjedite za stolom, uzmite kratke pauze da izađete i malo se krećite. Parkirajte dalje od svoje kuće tako da prije i poslije posla odradite lijepu šetnju. Koristite stepenice umjesto lifta.
Ako ste neaktivni, važno je da shvatite prednosti vježbanja. Ne morate rigorozno da trenirate - pokušajte sa 15 do 30 minuta laganih vježbi tri puta nedjeljno.
3. Ljekovi
Mnogi ljekovi na recept među nuspojavama imaju zadržavanje vode. Tu spadaju antidepresivi, beta-blokatori, ljekovi za krvni pritisak, kao i nesteroidni protivupalni ljekovi koji se kupuju bez recepta, kao što su aspirin, ibuprofen i naproksen.
Preporuka: Smanjenje ljekova na recept zahtijeva konsultacije sa ljekarom. Posjeta ljekaru takođe se preporučuje ako primijetite prekomjerno naticanje od ljekova za ublažavanje bolova.
4. Hormoni
Vrlo je uobičajeno da žene tokom perimenopauze i menopauze osjete izrazitu nadutost što je često nusprodukt zadržavanja vode, gasova i smanjene proizvodnje žuči ili kombinacije to troje.
Hormoni estrogen i progesteron igraju značajnu ulogu u zadržavanju tečnosti.
Do zadržavanja vode može doći kada je nivo estrogena previsok ili kada je nivo progesterona prenizak. Hormonska neravnoteža je razlog zašto je zadržavanje tečnosti vrlo često tokom predmenstrualne faze.
Preporuka: Prije svega obratite pažnju na ishranu i izbacite ili smanjite namirnice koje iazazivaju nadutost i gasove. Ako to ne riješi problem, možda će biti potrebno da se uradi test za alergije i intoleranciju na hranu. U rijetkim slučajevima može biti potrebna hormonska nadomjesna terapija pod nadzorom ginekologa.
5. Problemi sa srcem
Zadržavanje tečnosti prouzrokovano problemima sa srcem može se manifestovati u obliku naticanja nogu i stomaka. Ne treba paničiti i zaključivati unaprijed već je vžno obratiti se ljekaru za detaljnije ispitivanje. Uobičajeni simptomi zatajenja srca uključuju vrtoglavicu, umor, ubrzan rad srca, slabost i otežano disanje.
Preporuka: Odmah se obratite ljekaru. Rizik od zastoja srca povećava se što se duže odlaže medicinska intervencija. Ljekar može obaviti jedno ili više ispitivanja, uključujući nalaze krvi, rendgenski snimak grudnog koša, elektrokardiogram (EKG), kompjuterizovanu tomografiju (CT) srca i/ili magnetnu rezonancu srca (MRI).
Bonus video:
