Meteoropate su osobe koje, i kada aktiviraju svoje mehanizme za prilagođavanje, i dalje osjećaju tegobe kada dođe do promjene vremena, a da to nijesu pogoršanja već postojećih psihičkih problema, nego izolovana stanja, objasnila je u razgovoru na Radio Beogradu psihijatar i psihoterapeut dr Irena Đorđević iz Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“.
„Kada dolazi do nekih promjena, kao što su vremenske, najbolje je da okolnosti učinimo što predvidljivijim. Naše biće predvidljivost tumači kao sigurnost i to je korisno kod svake adaptacije. Kod promjene vremena važno je pratiti prognozu, reorganizovati rutine, produžavati boravak napolju, prilagoditi hranu godišnjem dobu i baviti se umjerenom fizičkom aktivnošću, koja je povoljna za mentalno zdravlje“, rekla je dr Đorđević, prenosi RTS.
Proljećni umor
„Ipak, ono što najčešće možemo primijetiti jeste da je riječ o ljudima koji inače imaju sklonost ka psihičkim problemima i poremećajima, pa pri promjeni vremena dolazi do njihovog pogoršanja. Postoje, sa druge strane, i ljudi koji su osjetljiviji na klimatske promjene, a ne razviju kliničku sliku afektivnog poremećaja. To može biti slučaj sa onima koji osjećaju proljećni umor“, rekla je dr Irena Đorđević i dodala da njegovi simptomi mogu biti pojačan zamor, razdražljivost i pad koncentracije.
Sagovornica Radio Beograda 1 izjavila je da se sezonska depresija i primjetnije psihičke promjene najčešće događaju u prelaznim periodima između jeseni i zime i zime i proljeća.
Nije kiša kriva
Psihijatar i psihoterapeut dr Irena Đorđević smatra da nije sve samo do vremena, već i do toga kakva su naše uvjerenja u vezi sa njim.
„Dobra vijest je da na uvjerenja možemo da utičemo, da ih mijenjamo i da tako promijenimo emocije koje vezujemo za neku pojavu. Ukoliko ne volimo kišu, bilo bi dobro da osmislimo neku prijatnu aktivnost kojom ćemo se baviti upravo kada ona pada. Neka to bude cilj tog dana - kako da nam tada bude lijepo i dobro, uprkos kiši. Tako će nam, postepeno, kiša postati milija.“
Kada nekoga pitamo kako je, često ćemo dobiti odgovor: „Kao i ovo vrijeme" ili „Kako ću biti kada je ovakvo vrijeme?“. Dr Đorđević smatra da vrijeme često služi kao paravan za spoznaju i objašnjenje istinskih osjećanja.
„U određenim porodicama se ne govori mnogo o emocijama. Ljudi ne umiju dobro da ih prepoznaju i imaju 'zabranu' da ih osećaju i pokazuju, pa nerijetko to povezuju sa tjelesnim senzacijama i spoljnim faktorima. Tada kao izgovor mogu da posluže vremenske prilike“, zaključila je ona i naglasila da ne postoje negativne i pozitivne emocije, već da svaka od njih ima svoj značaj, koji je prečica do naših uvjerenja i promjene.
Bonus video:
