Vitaminski dodaci često se reklamiraju kao sredstvo za jačenje imunog sistema ili kostiju, a ponekad čak i kao zaštita od covida-19 ili za liječenje raka, ali stručnjaci upozoravaju da njihovo korištenje uopšteno nije samo bacanje novca, već i potencijalno opasno, piše njemačka novinska agencija dpa.
Studije tržišta pokazuju da je njihova prodaja porasla tokom pandemije koronavirusa.
Koliko se često koriste? Trećina njemačke populacije, na primjer, uzima vitamine kao dodatke ishrani barem jednom sedmično, pokazalo je reprezentativno istraživanje njemačkog Saveznog instituta za procjenu rizika (BfR). Svaki šesti Njemac dnevno uzima vitaminske tablete ili prah.
Nedavni podaci iz američkog Nacionalnog istraživanja o zdravlju i ishrani pokazuju da je među odraslim osobama u SAD-u starijim od 20 godina 57,6 posto koristilo neki dodatak prehrani u posljednjih 30 dana, a ta se upotreba povećavala s godinama.
Najčešći dodaci prehrani koje koriste svi uzrasti su multivitaminsko-mineralni preparati.
Predsjednik BfR-a Andreas Hensel pokušava da otrijezni ljubitelje vitamina: "Uravnotežena i raznolika ishrana obezbjeđuje vašem tijelu dovoljne količine gotovo svih vitamina", prenosi Jutarnji list.
"Većini ljudi ne trebaju vitaminski dodaci. Ako nepotrebno uzimate visoke doze vitamina, rizikujete predoziranje s neželjenim zdravstvenim učincima."
Predoziranje će u najboljem slučaju rezultirati time da vaše tijelo proizvodi "skupi urin", kaže Wiebke Franz, nutricionistkinja savjetodavnog centra za potrošače u njemačkoj pokrajini Hesse, a u najgorem slučaju naštetićete svom zdravlju.
Dodaci ishrani, uključujući vitamine, ne podliježu ispitivanju kvaliteta i bezbijednosti kao ljekovi, napominje ona. Posljedično, nije neuobičajeno da vitaminske tablete i praškovi sadrže nečistoće.
Kaže da je važno biti svjestan mogućih interakcija. Beta karoten, prekursor vitamina A, može povećati rizik od raka pluća kod pušača, upozorava Franz, a ni predoziranje vitaminom A "nije bezopasno". Previše vitamina D može izazvati glavobolje, mučninu i kalcificiranje bubrega, a predugo uzimanje pretjerano visokih doza vitamina C može dovesti do kamena u bešici i bubrezima.
Predoziranje vitaminima ponekad prođe nezapaženo, kaže, jer ljudi koji uzimaju tablete takođe prirodno unose vitamine hranom, od kojih je neka takođe obogaćena vitaminima.
Ne postoje određene sigurne granice za unos vitamina, što je nešto što zagovornici potrošača kritikuju godinama.
"Nedostaci vitamina nijesu problem u Njemačkoj. Velikoj većini ljudi u ovoj zemlji ne manjka vitamina", tvrdi Njemačko nutricionističko društvo (DGE). Vitaminski dodaci ishrani preporučuju se samo za nekoliko segmenata populacije, na primjer trudnice, hemoterapijske bolesnike, vrlo stare osobe i stroge vegane.
Prodaja vitaminskih dodataka uprkos tome cvjeta.
Samo njemačke apoteke prodale su gotovo 2,3 milijarde eura vrijedne dodatke ishrani u 2020., od kojih su više od polovine bili vitamini i minerali, prema njemačkom ogranku IQVIA-e, američke firme za istraživanje tržišta i farmaceutsko savjetovanje.
Prodaja vitamina i minerala zabilježila je porast od 11 odsto u odnosu na 2019. Imunostimulansi su zabilježili najveći rast - čak 12 odsto, a dvocifren rast su zabilježile i kombinacije vitamina A i D, kao i kombinacije koje uključuju vitamin C.
"Bum u prodaji dodataka ishrani u 2020. godini kao što su kombinacije vitamina A i D, kao i vitamina C, vjerovatno je posljedica pandemije covida-19", kaže Thomas Heil, potpredsjednik odsjeka za zdravlje potrošača IQVIA Njemačke. "Potrošači su očekivali da će njihovo uzimanje pružiti određenu zaštitu od infekcije."
Stručnjaci kažu da su pogriješili. "Ne postoje studije koje pokazuju da uzimanje vitamina D štiti od infekcije novim koronavirusom ili od pojave simptoma bolesti", izvještava BfR.
Institut Robert Koch (RKI), odgovoran za kontrolu i prevenciju bolesti u Njemačkoj, piše: "Do danas nema dokaza da ljudi kojima ne manjka vitamin D imaju koristi od uzimanja dodataka vitamina D."
Savjetnica za potrošače Franz upozorava da ne treba vjerovati zdravstvenim tvrdnjama proizvođača i distributera vitaminskih dodataka. Proizvodi se reklamiraju kao svojevrsni čudotvorni lijekovi, kaže ona, posebno na internetu i putem direktnog marketinga.
"Obmanjuju potrošače obećavajući zdravstvene koristi ili čak izlječenje", primjećuje ona.
Marketing na društvenim mrežama posebno je velik problem, kaže Christiane Seidel, savjetnica za hranu u Savezu njemačkih potrošačkih organizacija (VZBV).
Iako je zabranjeno davati lažne tvrdnje o svojim proizvodima, često se na društvenim mrežama iznose nedopustive zdravstvene tvrdnje, ponekad čak idu tako daleko da kažu da proizvodi "pomažu protiv raka".
"Vitamini mogu pomoći tijelu da normalno funkcioniše", kaže Seidel. "Dodaci ishrani ne pomažu u liječenju bolesti."
Vitaminski dodaci su "super unosan posao", napominje ona, dodajući da je direktan internet marketing teško kontrolisati.
Ilegalno oglašavanje često propagiraju influenseri koji primaju proviziju za predstavljanje ili preprodaje proizvoda. Mnoge firme nalaze se u drugim zemljama, a njihove web stranice često ne daju podatke o firmi i pojavljuju se samo prolazno, što sve predstavlja "veliki problem za provođenje zakona".
Posao s vitaminskim dodacima enormno je narastao od početka pandemije covida-19, prema VZBV-u.
Hoće li se smanjiti kada se pandemija povuče, ostaje da se vidi. Najnoviji podaci IQVIA-e pokazuju da je prodaja dodataka vitamina A+D u apotekama u Njemačkoj nastavila da raste u 2021. godini - za gotovo 17 odsto, a pala je samo prodaja vitamina C.
Bonus video:
