Moždani udar i dalje predstavlja vodeći uzrok tjelesne onesposobljenosti, a takođe je i među vodećim uzrocima smrtnosti u svijetu. U posljednje dvije decenije postignut je značajan napredak u liječenju akutnog moždanog udara prvenstveno liječenjem u specijalizovanim jedinicama i primjenom sistemske trombolize (otapanjem ugrušaka pomoću ljekova) i mehaničkom trombektomijom (mehaničkim uklanjanjem ugrušaka), kažu iz hrvatskog Društva za prevenciju moždanog udara.
"Uprkos činjenici da se 90% moždanih udara može spriječiti ukoliko djelujemo na 10 faktora rizika, epidemiološki pokazatelji i dalje ne pokazuju značajne promjene u pogledu smanjenja brojeva oboljelih", pojasnili su.
Deset faktora rizika na koje možemo da utičemo su:
- povišen krvni pritisak
- fizička neaktivnost
- neodgovarajuća ishrana
- prekomjerna tjelesna težina
- pušenje
- konzumacija alkohola
- fibrilacija atrija (nepravilan rad srca)
- povišene masnoće u krvi
- šećerna bolest
- depresija i stres
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, posebno ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- Iznenadne smetnje govora - otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- Iznenadne smetnje vida - naglo zamagljenje ili gubitak vida
- Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
"Arterijska hipertenzija (povišen krvni pritisak) često je oboljenje, koje se ne otkriva dovoljno rano. Njegov pravi uzrok najčešće ostaje nepoznat, osim u nekim rijetkim slučajevima. Krvni pritisak se lako može provjeriti korištenjem aparata za pritisak, jer povišen pritisak ne daje neke specifične pouzdane simptome. Stoga, često neprepoznat, dobio je naziv „tihi ubica“, s obzirom na moguće razorne posljedice po zdravlje", objašnjavaju u hrvatskom Društvu za prevenciju moždanog udara, piše 24sata.hr.
Povišen krvni pritisak je najvažniji faktor rizika, koji povećava rizik od nastanka moždanog udara tri do četiri puta i u podlozi je većine oboljelih od moždanog udara. Smatra se da je 50% moždanih udara baš posljedica neadekvatno regulirane arterijske hipertenzije.
"Danas postoje djelotvorni ljekovi koji uspješno liječe povišen krvni pritisak. Daje se jedan lijek, ili kombinacija nekoliko ljekova koji djeluju svaki na određeni mehanizam nastanka povišenog krvnog pritisaka. Osim ljekova, svakako treba voditi računa o životnom stilu, regulisanjem tjelesne težine, smanjenjem unosa soli u hrani, vježbanjem, izbjegavanjem alkoholnih pića. Nastojati živjeti opušteno i mirno, ne dozvoliti stresu da uništava kvalitet života", naglašavaju.
Važnu ulogu u kontroli krvnog pritiska, ali i drugih faktora rizika, ima njihovo praćenje koje je sada moguće i uz pomoć mobilnih aplikacija. Prepoznavanjem i praćenjem faktora rizika može se pravovremeno reagovati i započeti s liječenjem.
Bonus video:
