Ponekad nema razloga za brigu već samo treba promijeniti neke navike, poput izloženosti prevelikom stresu ili pretjeranom ispijanju alkohola. Ali, ponekad može biti riječ o situacijama kada otkucaji srca otkrivaju zdravstvena stanja opasna po život. Na primjer, pulsiranje može otkriti aneurizmu, slabljenje zida krvnog suda u mozgu što omogućava da se stvori ispupčenje koje može da pukne i da se krv razlije u okolno moždano tkivo, rekla je za 24sata.hr dr med. Branislava Čilić, specijalistkinja porodične medicine iz Zagreba.
"Kada ležimo s glavom na jastuku, što se najčešće događa noću kada veliki dio spoljašnjih zvukova utihne, mogućnost osluškivanja je daleko veća. Napominjem da sada govorimo o zdravim ljudima. Dakle, naslanjanjem glave na jastuk povećavamo pritisak na spoljašnji dio glave na strani koju smo položili na jastuk i time činimo kompresiju na sve krvne sudove (arterije, arteriole, kapilare) koje dovode iz srca krv u glavu. Kako smo ih komprimirali, tako smo im smanjili nivo elastičnosti, promijenili i narušili njihov tonus. To otežava protok krvi i dovodi do toga da se promjena pritiska u njima čuje", pojasnila je.
"Taj pulsni pritisak se prenosi svim strukturama i mehanizam je adaptacije sistema za cirkulaciju u novonastaloj situaciji. Osim toga, nalazimo se u horizontalnom položaju što svakako povećava protok krvi kroz glavu smanjujući gravitacionu silu u krvotoku dok u stojećem položaju gravitacija povlači krv u donje djelove tijela. Pošto je lokacija kompresije blizu uha, koje je osjetljivo na zvukove koji dolaze spolja, ali i iznutra, razumljivo je da pulsiranje čujemo", dodala je.
Kada je potrebno posjetiti ljekara? "Pulsiranje u uhu se čuju kod različitih patoloških stanja u uhu i van njega u sjedećem ili stojećem položaju. Pri tome je velika razlika čujete li pulsacije u jednom ili oba uha. U oba slučaja je jako važno javiti se svom izabranom ljekaru da se utvrdi postoji li patološki proces koji je do njega doveo", pojasnila je doktorka i navela nekoliko primjera kada se može čuti pulsiranje u uhu ili ušima.
- kod upale srednjeg ili unutrašnjeg uha, kod pritiska u uhu zbog ušnog voska, upala i opstrukcija Eustahijeve tube, upala slušnog nerva
- kod bolesti kardiovaskulrnog sistema poput ateroskleroze koja je dovela do hipertenzije, aneurizme aorte i drugih malformacija krvnih sudova glave i vrata
- kod svih bolesti koje povećavaju intrakranijalni volumen tj. intrakranijalni pritisak - tumori, krvarenje u mozgu ili između ovojnica mozga, potres mozga i druge traume glave i vrata
- kod trigeminalne neuralgije, upale krajnika ili pljuvačnih žlijezda
- kod ispijanja većih količina alkohola, trovanja nikotinom, zatim konzumacije nekih lijekova koji povećavaju protok krvi u mozgu, hormona, u trudnoći
- u jakom stresu, kod hroničnog umora
- kod nekih fizioloških stanja poput pojačane tjelesne aktivnosti, pojačanog pritiska koji dolazi spolja - vožnja u avionu ili liftu, ronjenje
"Neka od pomenutih stanja mogu biti opasna po život zato je najbolje konsultovati se sa ljekarom, naglasila je dr Branislava Čilić.
Bonus video:
