Srce radi kao pumpa koja preko arterijskih krvnih sudova isporučuje krv bogatu kiseonikom i hranljivim materijama do svih organa, tkiva i ćelija tijela. Krv iz srca preuzima najveća arterija u tijelu -aorta, koja ima posebne grane za glavu i vrat, srce, jetru, crijeva, bubrege i donje ekstremitete. Nažalost, ljudi širom svijeta ne vode računa o svom srcu i krvnim sudovima, pa je situacija postala alarmantna.
Faktori rizika
Konzumacija duvana
Nezdrava ishrana
Fizička neaktivnost
Pretjerana upotreba alkohola
Treba imati na umu da je preventiva najbolji način da sačuvate zdravlje srca i krvnih sudova.
Najznačajnija kardiovaskularna bolest je akutni infarkt miokarda.
Najčešći simptomi srčanog udara
Bol ili nelagodnost u sredogruđu
Bol ili trnjenje lijeve ruke, lijevog ramena, lakta
Trnjenje donje vilice
Bol u leđima (između plećki)
Takođe osoba sa akutnim infarkom miokarda može imati osjećaj nedostatka vazduha i gušenje, mučninu, povraćanje, nesvjesticu, preznojavanje i bljedilo.
Šta govore podaci?
Brojne studije sugerišu da bi zamjena mesa sa visokim sadržajem masti proteinima koji su zdraviji za srce, poput ribe, pasulja, živine, orašastih plodova i mliječnih proizvoda sa niskim sadržajem masti, mogla pomoći u prevenciji kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.Hranljive materije u ovim oblicima proteina mogu pomoći u smanjenju nivoa holesterola i krvnog pritiska i pomoći vam da održite adekvatnu tjelesnu masu. Odabirom ovih proteina u odnosu na konzumaciju mesa sa visokim sadržajem masti, možete smanjiti rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.
Konzumiranje veće količine ribe i orašastih plodova povezano je sa značajno manjim rizikom od razvoja srčanih bolesti. Jedna porcija orašastih plodova dnevno povezana je sa 30 posto manjim rizikom od razvoja srčanih bolesti u poređenju sa konzumiranjem jedne porcije crvenog mesa dnevno, rezultati su istraživanja koje je nedavno sprovedeno.
Konzumiranje jedne porcije ribe dnevno je povezano sa 24 odsto manjim rizikom od razvoja ovih oboljenja, a živina i mliječni proizvodi sa niskim sadržajem masti bili su povezani sa 19 odsto i 13 odsto manjim rizikom.
Riba
Riba je jedan od najboljih izbora proteina koji pomaže u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Dvije najbolje vrste ribe koje možete jesti u cilju smanjenja rizika od srčanih oboljenja su tunjevina i losos.
Tuna
Pored proteina koje dobijate iz tunjevine, konzumiranje ove ribe unijećete i omega-3 masne kiseline. Istraživanja su pokazala da omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od razvoja nekoliko kardiovaskularnih poboljenja. Tunjevina takođe sadrži vitamine B12 i D, niacin i selen.
Losos
Bilo da je losos koji jedete divlji, svjež ili konzerviran, dobar je izbor za vaše srce.
Kao i tunjevina, losos sadrži omega-3 masne kiseline, kao i fosfor, kalijum, selen i vitamine B6, B12 i D.
Orašasti plodovi i mahunarke
Prema nekim naučnim studijama, orašasti plodovi su jedan od najzdravijih izvora proteina koji možete napraviti za svoje srce. Orasi, bademi, indijski oraščići i kikiriki - svi su puni proteina koji pozitivno utiču na zdravlje srca i cijelog kardiovaskularnog sistema.
Mahunarke kao što su pasulj, grašak i sočivo su takođe dobra opcije. Ne sadrže holesterol i imaju znatno manje masti od mesa. 1 šolja kuvanog sočiva donosi 18 grama proteina i manje od 1 grama masti.
Pored orašastih plodova i pasulja, prirodni puter od kikirikija i drugi puteri od orašastih plodova su dobar izbor za zdravlje srca. Vaš izbor može biti konzumacija 2-4 kašike prirodnog, nezaslađenog putera od orašastih plodova nedjeljno.
Živina
Živina, kao što je piletina ili ćuretina, je odličan izvor proteina sa malo masti. Unos jedne porcije živine povezano je sa 19 posto manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na unos jedne porcije crvenog mesa dnevno.
Mlječni proizvodi sa niskim sadržajem masti
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) iz Sjedinjenih Američkih Država predlaže da se u organizam unose proizvodi sa niskim sadržajem masti sljedećih proizvoda:
Mlijeko
Sir
Jogurt
Pavlaka
Iako jaja nijesu mliječni proizvod, CDC takođe preporučuje korišćenje bjelanaca ili pasterizovanih proizvoda od bjelanaca umjesto cijelih jaja sa žumancima.
Koliko proteina treba unositi?
Kako odrediti koliko ovih proteina zdravih za srce treba unositi na dnevnom nivou? Generalno govoreći, 10-30 procenata dnevnih kalorija treba da potiče od proteina.
Preporučeni dnevni unos proteina u ishrani:
Žene (19+ godina): 46 grama
Muškarci (19+ godina): 56 grama
Na primjer, 1 šolja mlijeka ima 8 grama proteina, a 1 šolja sušenog pasulja ima 16 grama proteina.
Savjeti, preporuke, teme o zdravlju, čekaju vas u četvrtak, 18. avgusta, u novom broju dodatka Zdravlje, koji dobijate besplatno uz štampano izdanje Vijesti.
Bonus video:
