Simptomi sagorijevanja mogu se razlikovati od osobe do osobe, ali ako primijetite bilo koji od sljedećih znakova kod sebe, možda je vrijeme da usporite u svakodnevnim aktivnostima i da odete na odmor.
1. Osjećate izražen umor
Jedan od znakova da preuzimate previše obaveza na sebe je da osjećate konstantan umor, odnosno da i nakon dnevnog ili noćnog odmora u krevetu se budite umorni. Možda ne pravite dovoljno pauza na poslu ili prelazite s jednog radnog projekta na drugi bez odmora. Takođe, jedan od znakova hroničnog umora jeste osjećaj nemira u situacijama kada nađete vremena da se opustite.
2. Loš (neadekvatan) san
Spavanje je jedna od prvih stvari koja se remeti kada ste pod stresom ili preopterećeni. Obratite pažnju ako ostajete budni pokušavajući da završite projekat ili ako se budite tokom noći odnosno u rane jutarnje sate i nakon toga ne možete da zaspite ponovno.
3. Promjena navika u ishrani
Promjene u prehrambenim navikama takođe mogu biti dobar pokazatelj kada je pravo vrijeme da napravite pauzu. U nekim slučajevima možete primijetiti da jedete manje nego obično ili da preskačete obroke, a da toga niste ni svjesni. S druge strane možda ćete primijetiti da jedete više nego obično i da ste uvijek u potrazi za obrokom, čak i ako niste gladni. Obje situacije mogu biti znak stresa.
4. Osjećate nedostatak motivacije
Ako vam je teško da idete do posla ili izgubite interesovanje za stvari u kojima ste nekada uživali, to može značiti da ste došli do tačke sagorijevanja. Visok nivo stresa može pretvoriti aktivnosti u kojima ste nekada uživali u monotone zadatke koje obavljate samo jer su vaša dnevna obaveza.
5. Stalno ste bolesni
Česte bolesti mogu biti znak da stres utiče na vaš imuni sistem. Previše stresa može smanjiti sposobnost ljudskog organizma da se bori protiv infekcije.
6. Osjećate nedostatak energije
Prekomjerni stres može učiniti da se osjećate fizički i psihički iscrpljeno- čak i nakon 9 sati sna.
7. Teško se koncentrišete
Da li se trudite da pratite šta se govori tokom sastanka? Ili sebe zateknete da ponovo čitate dva ista reda kada pokušate da se opustite uz dobru knjigu? Niko nije imun na blagu zaboravnost s vremena na vrijeme. Ali, ako otkrijete da vam uobičajeni radni zadaci traju duže ili da vam je teže da ih obavite, možda ih imate previše pred sobom.
8. Osjećate se ravnodušnim prema životu
Normalno je da se s vremena na vrijeme osjećate potišteno kada su u pitanju vaš posao i druge aktivnosti, ali ne bi trebalo da se stalno osjećate demoralisanim zbog onoga što radite. Vaše svakodnevne radne aktivnosti i zadaci treba da vam daju osjećaj zadovoljstva i sreće nakon što ih završite.
9. Postajete cinični ili negativni
Da li češće nasrćete na ljude? Da li vam svi idu,,na živac,, u posljednje vrijeme? U početku, sindrom sagorijevanja na poslu može izgledati kao blaga napetost i razdražljivost, ali se brzo može pretvoriti u izlive bijesa na poslu ili kod kuće. Možda čak i ne znate na šta ste ljuti - samo zato što ste u stalnom nervoznom stanju.
Obraćanje pažnje na svoj osjećaj frustriranosti može biti od pomoći da utvrdite da li pretjerujete i zbog najmanje sitnice.
Evo nekoliko pitanja koja treba da postavite sebi:
- Da li ste u posljednje vreme postali sve nestrpljiviji prema kolegama?
- Imate li češće ispade bijesa nakon napornog dana?
10. Povučeni ste
Provođenje slobodnog vremena u samoći je nekada važno i neophodno, ali kada ste pod velikim stresom, može vas izolovati od svijeta i oštetiti interpersonalne odnose.
11. Koristite alkohol ili psihoaktivne supstance
Razmislite o traženju stručne pomoći ukoliko primijetite sljedeće:
- ne možete se držati podalje od određene supstance
- otkrili ste da vam je potrebno više supstance da biste postigli iste efekte
- osjetite simptome odvikavanja kada prestanete sa konzumiranjem određene supstance
- provodite veći dio svog dana radujući se ili razmišljajući o upotrebi supstance
12. Ne uživate u svojim omiljenim stvarima
Gubitak interesovanja za stvari koje ste nekada voleli je znak da nešto nije u redu. Ako je odlazak u bioskop ili večera sa prijateljima nekada bio ispunjavajući za vas, ali vam je to postalo besmisleno, možda je vrijeme da uzmete odmor. Osjećaj apatije prema stvarima koje ste nekada voljeli može biti znak sagorijevanja, ali može biti i simptom depresije.
Kako se definiše sindrom hroničnog umora?
Za sindrom hroničnog umora karakterističan je ekstreman umor koji:
- traje 6 ili više mjeseci
- nije rezultat trenutnih fizičkih aktivnosti
- ne smanjuje se odmaranjem
- uzrokuje značajnu redukciju dnevnih aktivnosti
Kako liječiti hronični umor?
Za sada ne postoji određeni lijek, niti liječenje koje je specijalno usmjereno ka ovom poremećaju. Svaki pacijent ima različite simptome, pa je zato vrlo bitan individualni pristup.
Pošto ne postoji univerzalni lijek, zavisno od simptoma ljekar može propisati jedan ili više ljekova koji će ublažiti simptome. Neki od ljekova mogu biti ljekovi protiv bolova, kao i antidepresivi.
Promjene stila života su takođe važne, a ovdje spadaju: prestanak konzumiranja alkoholnih pića i konzumacije duvana; redovan san; umjerena fizička aktivnost i sl.
Savjeti, preporuke, teme o zdravlju, čekaju vas u četvrtak, 22. septembra, u novom broju dodatka Zdravlje, koji dobijate besplatno uz štampano izdanje Vijesti.
Bonus video:
