Kako godine idu, sve više dajemo od sebe da ostanemo u najboljoj mogućoj formi, fizičkoj i psihičkoj, kako bismo živjeli zdravije i duže. Iako ne možemo kontrolisati sve što nam život nudi, i te kako možemo kontrolisati šta jedemo, što je bitan faktor za dugovječnost.
Istraživanja rađena ove godine utvrdila su kako bi takozvana dijeta za dugovječnost bila izvrsna preventivna mjera za održavanje zdravlja u poodmaklim godinama, prenosi Eat This Not That.
Ona podrazumijeva pet navika u ishrani koje pomažu u dugovječnosti, a u nastavku saznajte o kojima je riječ.
Konzumirajte velike količine nerafinisanih ugljenih hidrata
U meta-analizi višestrukih grupa od ukupno 432.179 učesnika, niska potrošnja ugljenih hidarta sa manje od 40 posto energije i visoka potrošnja ugljenih hidarta sa više od 70 posto energije povećali su rizik smrtnosti u poređenju s umjerenim unosom ugljenih hidarta.
Međutim, normokalorična dijeta za dugovječnost, koja energijom unesenom u vaše tijelo održava i vašu tjelesnu težinu, povezana je sa srednjim do visokim unosom ugljenih hidarta.
Nerafinisani izvori su namirnice koje su minimalno prerađene u odnosu na svoje prirodno stanje. Ove namirnice možete dobiti iz cjelovitih žitarica kao što su pšenični hljeb, smeđi pirinač i kvinoja.
Jedite proteine iz biljnih izvora
Istraživanje navodi da je rizik od smrtnosti bio za 18 posto veći kada su proteini ili masti životinjskog porijekla zamijenili ugljene hidrate. Međutim, rizik je bio oko 18 posto manji kada su ugljene hidrate zamijenili biljni proteini ili masti.
Dijeta dugovječnosti takođe podrazumijeva unos "dovoljne količine proteina" koji su uglavnom biljnog porijekla. Međutim, redovna konzumacija proteina iz hrane koja uključuje plodove mora, takođe radi na produžavanju vašeg životnog vijeka i poboljšanju zdravlja.
Ljudi koji koriste ovu hranu imaju manji rizik za ukupnu smrtnost u poređenju sa onima koji jedu meso.
Masti biljnog porijekla za povećanje energije
Prema Klinici Cleveland, referentni unos masti (DRI) za odrasle je 20 do 35 posto ukupnih kalorija. Sugeriše se da dijeta za dugovječnost uključuje potrošnju masti koja čini oko 30 posto energije uglavnom iz biljnih izvora i izvora koji pomažu dugovječnosti. Sjajni izvori biljne energije uključuju pasulj, orašaste plodove, chia sjemenke i sjemenke lana.
Studija je dokazala da je mijenjanje modernog stila ishrane koji uglavnom sadrži velike količine prerađene hrane, crvenog mesa, mlječnih proizvoda s visokim postotkom masti i hrane s visokim procentom šećera - ishranom bogatom mahunarkama, cjelovitim žitaricama i orašastim plodovima s smanjenim unosom crvenog i prerađenog mesa, povezano sa dužim životnim vijekom.
Jedite u intervalu od 11 do 12 sati
Prema recenziji, studije koje su uključivale gojazne osobe, metaboličkim sindromom ili dijabetesom tipa 2 obično bi imale koristi od ishrane koja bi se odvijala tokom 8-10 sati dnevno. To bi pomoglo u mršanju ili ispravilo postojeće metaboličko oštećenje.
Međutim, duža dnevna razdoblja gladovanja koja uključuju preskakanje doručka dosljedno su povezana s povećanom smrtnošću, koja je posebno visoka za kardiovaskularne bolesti.
Post
Stručnjaci tvrde da dijeta za dugovječnost kod osoba starijih od 65 godina, treba da bude osmišljena tako da se izbjegne pothranjenost, kako bi se spriječila slabost i bolesti koje mogu biti posljedica smanjene koštane ili mišićne mase ili niskog broja krvnih ćelija.
Postoji više dokaza kako post utiče na dugovječnost, a u idealnom slučaju, dijeta za dugovječnost uključivala bi 12 do 13-satno dnevno razdoblje posta, što se u mnogim studijama pokazalo sigurnim, izvodljivim i djelotvornim.
Bonus video:
