Osjećate bol i pritisak u glavi? Ovo mogu biti uzroci

Pritisak u glavi i osjećaj kao da će vam se glava rasprsnuti mogu biti praćeni umorom, vrtoglavicom, začepljenim nosom ili moždanom maglom, a prateći simptomi pomoći će vam da identifikujete pravi uzrok

7865 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Glavobolja nakon burnog izlaska ili napornog dana nije ništa čudno, ali šta se može učiniti kada se u glavi iznenada i bez očitog razloga javi pritisak ili osjećaj težine? Takva "teška" glava može biti znak da će vas uhvatiti prehlada, da vam držanje nije pravilno, ali i da upućuje na probleme sa mentalnim zdravljem. Nekada se javlja kao sekundarni simptom određenih stanja ili kao nuspojava ljekova, a kako objašnjava dr. Metju Vrajt, ljekar će tačan uzrok glavobolje znati nakon detaljnog pregleda i nakon što vam postavi nekoliko pitanja o životnim navikama i zatraži detaljan opis bola.

Pritisak u glavi i osjećaj kao da će vam se glava rasprsnuti mogu biti praćeni umorom, vrtoglavicom, začepljenim nosom ili moždanom maglom, a prateći simptomi pomoći će vam da identifikujete pravi uzrok. Iako osjećaj težine u glavi može biti znak teških bolesti kao što je tumor na mozgu, takvi slučajevi su rijetki. Zato je najbolje posavjetovati se sa ljekarom kako bi otklonili sumnje i znali šta treba preduzeti da biste sebi olakšali bol. Ovo su najčešći uzroci osjećaja težine i pritiska u glavi.

Alergije

Ljekarka opšte prakse Devon Stucman navodi kako se njeni pacijenti često žale na osjećaj težine i pritiska u glavi, a kako je obično povezan s alergijskim rinitisom. "Pacijenti opisuju takvu glavobolju kao pritisak unutar glave i spominju osjećaj napetosti, a obično je praćen kijanjem i iritacijom očiju i sluznice nosa", objašnjava dr. Stucman. Dodaje da takve simptome ne prati povišena temperatura. Ako se ovakvi simptomi javljaju uvijek u isto doba godine, velike su šanse da se radi o alergiji, a dalja testiranja mogu potvrditi o kojem se alergenu radi.

Infekcija gornjih disajnih puteva

Različiti virusi uzrokuju infekcije gornjih disajnih puteva, a simptomi mogu uključivati glavobolju, posebno onu koja izaziva osjećaj pritiska u glavi, bol u grlu, povišenu temperaturu, kašalj i teško disanje. “Tokom anamneze takođe pitam pacijente da li su se testirali na COVID ili bili u kontaktu sa ljudima koji su se razboljeli”, objašnjava dr. Stucman. Ako potvrdite sumnju da imate infekciju gornjih disajnih puteva, ljekar će vam preporučiti kako da olakšate simptome zaraze, a to uključuje odmor, ispiranje grla slanom vodom, oralne pastile i tuširanje vrućom vodom ili tople kupke za otpuštanje sluzi.

Ako se radi o COVID zarazi, možda ćete dobiti antivirusni lijek, ali on se uglavnom koristi kod ljudi koji su u najvećem riziku, poput onih koji su stariji od 65 godina ili imunokompromitiranih. "Lijek za COVID-19 je u interakciji sa mnogim drugim ljekovima i ima nuspojave poput metalnog ukusa u ustima i proliva, tako da se ne prepisuje ako nije neophodan", kaže dr. Stucman.

Upala sinusa

Ako se prehlada poboljša, a zatim iznenada pogorša, postoji šansa da ste razvili infekciju sinusa. Simptomi prehlade se povlače za otprilike nedjelju dana, ali na infekciju sinusa se posumnja kada simptomi potraju od sedam do 10 dana. Znakovi uključuju bol u predjelu obraza, obrva i čela, s pritiskom u sinusima koji se može pogoršati kada se nagnete naprijed.

Često možemo čuti kako boja sluzi iz nosa može da ukaže na sinusitis, ali ona zapravo nije od velike pomoći u određivanju radi li se o infekciji sinusa. “Više se fokusiramo na trajanje simptoma i bol u licu”, objašnjava dr. Vrajt. Ako imate infekciju sinusa, vjerovatno ćete dobiti antibiotike kao što su amoksicilin ili doksiciklin. Ljekovi protiv bolova i puno tečnosti mogu pomoći da se osjećate manje malaksalo i smanjite osjećaj pritiska u glavi.

Razni ljekovi

Neki ljekovi imaju nuspojave koje se mogu manifestovati kao osjećaj težine u glavi ili čak izazvati moždanu maglu, pojašnjava dr. Vrajt. Ako ste nedavno počeli da uzimate novi lijek ili dodatak ishrani i primijetili ovakve nuspojave, koje su česte i remete vašu svakodnevicu, trebali biste da razgovarate sa svojim ljekarom o mogućim alternativama. Ljekovi koji mogu uzrokovati osjećaj težine u glavi uključuju antihistamine, ljekove za opuštanje mišića, antidepresive, neke ljekove protiv napada, ljekove protiv bolova i beta blokatore.

Potres mozga

"Ako ste nedavno doživjeli traumu glave, na primjer tokom saobraćajne nesreće ili udarac u glavu tokom sportske aktivnosti ili pada, možda imate potres mozga", kaže dr. Stucman. Znakovi mogu uključivati ​​glavobolju, vrtoglavicu, gubitak pamćenja, probleme s koncentracijom ili mučninu i povraćanje. Ovi se simptomi mogu pogoršati pri jakom svijetlu ili tokom fizičke ili kognitivne aktivnosti. U tom slučaju se morate obratiti ljekaru koji će nas pregledati na znakove potresa mozga, uključujući provjere širenja zjenica i da li je snaga u obje ruke slična. Detaljno snimanje glave kao što je CT skeniranje nije neophodno osim ako nije došlo do gubitka svijesti, dodaje Stucman.

Ako se ustanovi potres mozga, ljekar će vam preporučiti fizički odmor tokom nekoliko dana, smanjenje poslovnih ili školskih obaveza kako bi se osigurao kognitivni odmor, kao i izostanak sa sportskih ili drugih napornih aktivnosti do dvije sedmice. Nakon toga treba postupno nastaviti s aktivnostima i ponovo ih smanjiti ako se simptomi počnu pojavljivati iznova.

Naprezanje mišića

Uz sve te sate provedene za računarom možemo razviti osjećaj težine ili stezanja u gornjem dijelu leđa i vratu, a ono je uzrokovano naprezanjem mišića. Sve to takođe može biti propraćeno tenzijskom glavoboljom, a stres može pogoršati stanje. Kroz nekoliko pitanja o životnim navikama i opisu boli ljekar može da prepozna da je uzrok "teške" glave naprezanje mišića, a možda ćete dobiti uputnicu za fizikalnu terapiju kako biste ublažili nelagodu i spriječili buduće bolove. Vruća kupka ili tuš i jastučić za grijanje povećavaju protok krvi u području vrata te smanjuju naprezanje mišića, a mogu pomoći i ljekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta.

Anksioznost i depresija

Ako se simptomi ne poklapaju ni sa jednim od gore navedenih, ljekar može da sprovede testiranje kojim će utvrditi jesu li tegobe uzrokovane narušenim mentalnim zdravljem. Depresija i anksiozni poremećaji mogu uzrokovati osjećaj opterećenja, umor, razdražljivost, tugu ili nemogućnost uživanja u aktivnostima koje nas obično vesele, a kao posljedica se može javiti pritisak u glavi i osjećaj težine. Promjene u načinu ishrane i spavanju takođe su uobičajeni simptomi koji tome doprinose. Liječenje takvih stanja uključuje terapiju, ljekove ili kombinaciju jednog i drugog, piše.

Bonus video: