Lupus je autoimuna bolest koja uzrokuje upalu (inflamaciju) u organizmu i širok spektar simptoma. Danas još uvijek sa sigurnošću ne možemo da tvrdimo koji su uzročnoci ove bolesti. Ono što je evidentno je da više faktora učestvuje u njenom nastanku: nasljedna sklonost, hormoni, stres ...
Redosljed događaja je taj da kod predisponirane osobe pod uticajem najvjerovatnije faktora iz spoljne sredine dolazi do ispoljavanja serije grešaka u funkcionisanju imunološkog sistema čiji je zadatak da štiti organizam od štetnih agenasa iz spoljne sredine. Imunski sistem se tada usmjerava ka svojim tkivima - stvaraju se tzv. autoantitijela (proteini koji uslovno rečeno napadaju sopstvena tkiva).
U takvim okolnostima dolazi i do manjih ili većih gubitaka (oštećenja tkiva i organa) kao posljedica procesa zapaljenja koje zahvata prevashodno zidove krvnih sudova kože, bubrega, zglobova, pluća i drugih organa.
Neki oboljeli imaju vrlo blage simptome, a kod drugih je simptomatologija teška i iscrpljujuća. Simptomi obično počinju u ranom odraslom dobu, u periodu od tinejdžerskih godina do 30-ih godina života. Lupus je hronična bolest sa periodima egzacerbacija i periodima remisija. U nastavku teksta saznajte koji to simptomi lupusa se mogu javiti na ranom početku bolesti.
1. Umor
Do 90% pacijenata sa lupusom osjeća određeni nivo umora. Popodnevno spavanje je dobro za neke ljude, ali previše spavanja tokom dana može dovesti do nesanice noću. Razgovarajte sa svojim ljekarom ako osjećate umor koji vam ometa svakodnevni život. Neki uzročnici umora se mogu liječiti.
2. Neobjašnjiva groznica
Jedan od ranih simptoma lupusa je povišena temperatura bez očiglednog razloga. Povišena temperatura može biti simptom upale ili infekcije. Ako imate periodične groznice, zakažite pregled kod svog ljekara.
3. Gubitak kose
Opadanje kose je često jedan od prvih simptoma lupusa. Gubitak kose je rezultat upale kože i vlasišta. Neki pacijenti sa lupusom gube kosu u značajnoj mjeri, i to u grumenima. Češće se ipak kosa kod pacijenata oboljelih od lupusa postepeno prorjeđuje. Lupus može prouzrokovati da kosa postane krta, da se lako lomi i da postane teška za održavanje.
4. Kožni osip ili druge kožne lezije
Jedan od najvidljivijih simptoma lupusa je eritem (crvenilo) u obliku leptira koji se javlja na nosu i obrazima. Može se pojaviti iznenada ili nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti. Lupus takođe može izazvati lezije koje najčešće ne svrbe u drugim djelovima tijela. Rijetko, lupus može izazvati osip. Mnogi pacijenti sa lupusom su osjetljivi na sunce ili vještačko osvjetljenje. Neki ljudi imaju promjenu boje na prstima na rukama i nogama.
5. Respiratorni problemi
Procjenjuje se da oko 90% pacijenata ima jednu ili više respiratornih manifestacija koje variraju od asimptomatskih do po život opasnih stanja. Nerijetko su plućne manifestacije prvi simptom bolesti koji dovodi do dijagnoze. Lupus može zahvatiti sve djelove respiratornog sistema, a najčešće su prisutne pleuralne manifestacije. Pleuritis je upala plućne maramice koja izaziva bol u grudima, koji se pojačava pri udahu. Dijafragma takođe može biti zahvaćena patološkim procesom. Kod nekih pacijenata se može razviti pneumonija.
6. Zapaljenje bubrega
Pacijenti sa lupusom mogu razviti upalu bubrega koja se zove nefritis. Upala otežava bubrezima da filtriraju toksine i otpad iz krvi. Nefritis obično počinje u roku od 5 godina od početka lupusa.
Simptomi su:
• otok nogu i stopala
• visok krvni pritisak
• krv u urinu
• tamniji urin
• noćno mokrenje
• bol
Rani simptomi mogu ostati neprimijećeni. Nakon dijagnoze, preporučuje se praćenje funkcije bubrega. Neliječeni lupusni nefritis može dovesti do terminalne bubrežne insuficijencije.
7. Bolni i otečeni zglobovi
Upala može izazvati bol, ukočenost i vidljivo oticanje zglobova, posebno u jutarnjim satima. Ako ljekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta ne pomažu, razgovarajte sa svojim ljekarom. Možda postoje bolje terapijske opcije. Ali, vaš ljekar mora da utvrdi da li su vaši problemi sa zglobovima uzrokovani lupusom ili drugim oboljenjem, kao što je artritis.
8. Gastrointestinalni problemi
Neki pacijenti sa lupusom povremeno prijavljuju žgaravicu, refluks kiseline ili druge gastrointestinalne probleme. Blagi simptomi se mogu liječiti OTC antacidima. Ako imate česte napade refluksa kiseline ili žgaravice, pokušajte da smanjite količinu hrane koju unosite tokom jednog obroka, da jedete češće i izbjegavajte pića koja sadrže kofein. Takođe, nemojte praktikovati odlazak u krevet odmah nakon obroka. Ako se simptomi nastave, obratite se svom ljekaru.
9. Problemi sa štitnom žlijezdom
Nije neuobičajeno da pacijenti sa lupusom razviju autoimunu bolest štitne žlijezde. Štitna žlijezda pomaže u kontroli funkcionisanja metabolizma. Loše funkcionisanje štitne žlijezde može uticati na vitalne organe poput mozga, srca, bubrega i jetre. Takođe može dovesti do povećanja ili gubitka tjelesne mase. Ostali simptomi su suva koža i kosa i poremećaj raspoloženja. Kada je štitna žlijezda nedovoljno aktivna, stanje je poznato kao hipotireoza. Hipertireoza je uzrokovana prekomjernom aktivnošću štitne žlijezde.
10. Suva usta, suve oči
Ako imate lupus, možda ćete osjetiti suvoću usta i očiju, zbog razvoja Sjogrenovog sindroma. Sjogrenov sindrom napada suzne i pljuvačne žlijezde, u kojima se akumuliraju limfociti. U nekim slučajevima, lupus i Sjogren takođe mogu izazvati suvoću vagine i kože.
Ostali simptomi
Lista potencijalnih simptoma lupusa je dugačka. Ostali simptomi koji se mogu javiti su: ulceracije u usnoj duplji, uvećani limfatici, bolovi u mišićima, bolovi u grudima, osteoporoza, depresija. Mogu se, istina rjeđe, javiti anemija, vrtoglavica i epileptički napadi.
Kako se danas liječi lupus?
Prema dostupnim podacima 1955. godine petogodišnje preživljavanje bilo je samo kod polovine bolesnika, a danas gotovo svi prežive pet godina od početka bolesti.
Štaviše, danas, preko 80% bolesnika preživljava 15 godina od početka bolesti.
Međutim ovi podaci govore da je za relativno mali broj oboljelih lupus i danas smrtonosna bolest, a najčešći uzroci smrti danas su komplikacije prerane ateroskleroze na kardiovaskularnom sistemu i infekcije.
U pristupu terapiji ovim bolesnicima ističe se značaj opštih mjera higijensko-dijetetskog režima života kao što su- izbjegavanje premora, stresa i direktnog izlaganja ultravioletnom zračenju.
Veoma je važno da se pri izlaganju suncu koriste kreme za kožu sa visokim zaštitnim faktorom (preko 50).
Takođe treba prilagoditi način ishrane upotrebom namirnica bogatih nezasićenim masnim kiselinama. Treba naglasiti i da je potreban oprez sa hormonskom kontracepcijom, primjenom hormonske terapije posle menopauze i pri primjeni vakcina.
Bonus video:
