Holesterol prate brojni medicinski mitovi s obzirom da je to jedno od najpoznatijih jedinjenja u našem tijelu. Holesterol je, u stvari, esencijalna komponenta ćelijskih membrana i bez obzira na njegovu “loše” reputaciju, on je neophodan za život. Međutim, kada je prisutan u visokim nivoima u krvi, holesterol povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Visok holesterol je prijetnja za srce i mozak
Holesterol se, zajedno sa drugim supstancama, kao što su masti i kalcijum, nakuplja u plakovima na zidovima arterija. Vremenom, ovo sužava krvne sudove i može da dovede do komplikacija, uključujući moždani i srčani udar. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je povišen nivo holesterola odgovoran za 2,6 miliona smrtnih slučajeva svake godine. S obzirom na to, nije iznenađenje da su dezinformacije o holesterolu veoma rasprostranjene.
Tim povodom grupa američkih kardiloga izdvojila je 9 mitova o holestreolu kako bi pomogli ljudima da razdvoje činjenice od neistina.
1. Svaki holesterol je loš
Stručnjaci ističu da “holesterol nije loš, to je nevini posmatrač sa kojim se loše postupa u modernom načinu života, jer naša tijela nisu dizajnirana da žive u okruženju gdje ima viška hrane”.
Pored funkcija holesterola u tijelu, način na koji se on transportuje takođe utiče na to da li je štetan za zdravlje. Holesterol se kreće po tijelu pomoću lipoproteina - supstance koje se sastoje od masti i proteina. Ovaj transport se odvija na dva glavna načina:
Lipoprotein niske gustine (LDL) prenosi holesterol iz jetre do ćelija, gde se koristi u nekoliko procesa. Ljudi ponekad nazivaju LDL “lošim” holesterolom, jer visok nivo LDL holesterola u krvi povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Lipoprotein visoke gustine (HDL) često se naziva “dobrim” holesterolom, jer prenosi holesterol nazad u jetru. Kada dospe tamo uklanja se iz tijela, čime se smanjuje kardiovaskularni rizik.
2. Imam vitku liniju tako da ne mogu da imam visok holesterol
O, da, i te kako možete! - poručuju ljekari. Ravnoteža holesterola je zapravo funkcija onoga što jedemo, ali i naše genetike. Na primjer, osoba se može roditi sa genetskom tendencijom da ne obrađuje holesterol efikasno. Budući da je riječ o genetskom problemu dobio je ime porodična hiperholesterolemija i može da bude uobičajena kod jedne od 200 osoba. Ljekari podsjećaju da čak i mršave osobe mogu da imaju abnormalno visok holesterol. Drugi faktori koji utiču na holesterol su hrana, fizičke navike, da li je neko pušač i koliko alkohola pije.
Isto tako neki ljudi prekomjerne težine uopšte nemaju visok holesterol, a to je zato što na nivo holesterola utiču genetika, funkcija štitne žlijezde, ljekovi, vježbanje, san i ishrana. Naravno, postoje i faktori koje ljudi ne mogu da mijenjaju i koji mogu da doprinesu visokom holesterolu, kao što su godine i genetika.
3. Ako imam visok holesterol - pojaviće se simptomi
Kardiolozi smatraju da je ovo jedan od najvećih mitova. Jer, u većini slučajeva, visok holesterol neće izazvati simptome. Zbog toga se preporučuje periodično testiranje krvi kako bi se utvrdio nivo holesterola. Jedini “simptomi” sa kojima se holesterol može povezati bili bi kasni simptomi, kada je prekomjerna akumulacija holesterola odgovorna za oštećenje srca i začepljenje krvnih sudova. Ta stanja uzrokuju bol u grudima (anginu), srčani udar ili čak iznenadnu smrt. To što nema vidnih simptoma holesterol i čini tako opasnim kada se nakupi u visokoj koncentraciji. Tada uzrokuje tiho nakupljanje plaka u arterijama -sve dok ne postane toliko jak da dođe do moždanog ili srčanog udara.
4. Jedem masno, imaću visok holesterol
Ova tema je malo složenija nego što bi se moglo očekivati. Masnoće koje neko unosi ne moraju nužno da budu u direktnoj korelaciji sa nivoom holesterola. Unos šećera, jednostavnih ugljenih hidrata može dovesti do podizanja nivoa holesterola, čak i ako neko ne jede mnogo masnoća. Ljudi koji vježbaju imaju manje šanse da će dobiti povišen holesterol zbog unosa masnoća u poređenju sa ljudima koji se slabo kreću.
Niko ne ide u supermarket da kupi paket masti, ali ljudi kupuju crveno meso, sireve i jaja. Crveno meso sadrži zasićene masti i holesterol. Holesterol je životinjski proizvod, tako da proizvodi koji sadrže zasićene masti ne samo da podižu nivo holesterola, već posebno povećavaju “loš” ili LDL holesterol, koji se zatim taloži u arterijskom zidu krvnih sudova.
5. Svi treba da imaju iste nivoe holesterola
Nije istina ! - poručuju ljekari i objašnjavaju da je nivo holesterola zasnovan na tome da li čovek ima istoriju određenih bolesti, kao što su srčani udar i moždani udar i rizik zasnovan na činjenicama- kao što su godine i visok krvni pritisak. Za one koji nisu imali kardiovaskularne probleme, “loš” LDL holesterol bi trebalo da bude manji od 100 miligrama po decilitru (mg/dl). Ali, ako imate srčanu ili vaskularnu bolest, istoriju srčanog udara, moždanog udara ili druge arterijske vaskularne bolesti, a posebno ako imate dijabetes, ciljani nivo LDL holesterola treba da bude manji od 70 mg/dl, ako ne i niži.
6. Samo muškarci treba da brinu o holesterolu
Kardiolozi naglašavaju da je ovo česta dezinformacija koju čuju od pacijenata, ali- nije istina. Srčana bolest ne bira.Kod žena, nakon što izgube zaštitno dejstvo estrogena, raste rizik od srčanih oboljenja kao i kod muškaraca. Zapravo, s obzirom na to da žene razviju srčana oboljenja u kasnijoj životnoj dobi i žive duže, godišnje se bilježi više srčanih udara u ženskoj populaciji nego kod muškaraca. Takođe,srčani udar kod žena češće ima loš ishod i veći je rizik da će umrijeti od kardiovaskularnih bolesti,nego od raka dojke.
7. Ne mogu da snizim holesterol
Srećom, ovo je samo mit. Pored uzimanja ljekova za snižavanje holesterola, on može da se reguliše održavanjem zdrave težine, kvalitetnom ishranom, vježbanjem, izbjegavanjem pušenja i prekomjerne upotrebe alkohola. Ishrana i fizička vježba uvijek su prvi koraci u cilju snižavanja holesterola.
8. Uzimam statine, mogu da jedem šta god poželim
Netačno. Ako jedete šta želite i unosite višak kalorija, dobićete na težini. Kada dobijete previše na težini, posebno oko stomaka, možete da razvijete metabolički sindrom, odnosno preddijabetično stanje. Statini nisu ljekovi za smanjenje tjelesne težine, jer, njihov posao je da smanje loš LDL holesterol, a naš posao je vodimo računa šta jedemo.
9. Imam manje od 40 godina i ne moram da provjeravam holesterol
Još jedna zabluda. Ljekari preporučuju da holesterol treba kontrolisati već od 20. godine života. U preporukama se navodi da prvu provjeru holesterola treba obaviti tokom tinejdžerskog doba, a ako postoje genetske predispozicije, onda i ranije. Za sve rođene sa homozigotnom porodičnom hiperholesterolemijom, holesterol treba provjeriti već sa dvije godine.
Savjeti, preporuke, teme o zdravlju, čekaju vas u četvrtak, 8. decembra, u novom broju dodatka Zdravlje, koji dobijate besplatno uz štampano izdanje Vijesti.
Bonus video:
