Ugljene hidrate susrijećemo gotovo svuda. Ima ih u muslijima, hljebu, krompiru, picama ili pecivima. Osim toga, nalazimo ih u gotovo svim slatkišima, kolačima i mnogim drugim stvarima. A kako stiže vrijeme praznika, gotovo sigurno će na svakom stolu biti pregršt delikatesa prepunih ugljenih hidrata.
Jasno je da je gotovo nemoguće izbjegavati ugljene hidrate u svakodnevnom životu. A to nije ni poželjno jer su oni svojevrsno gorivo za naš mozak. Tijelu daju energiju koja nam je potrebna kako bismo ostali u formi i fokusirani tokom dana. Ipak, ne treba pretjerivati. Jer, ako ih pojedete previše, možete napraviti popriličnu štetu. Pripazite tokom praznika i izbjegnite ove posljedice, piše Novi list.
Umor
Upravo ste pojeli ukusnu porciju tjestenine, na trenutak došli u top stanje energije, a onda se odjednom osjećate slabo i tromo. Konzumiranje ugljenih hidrata daje nam kratki podsticaj energije jer nivo šećera u krvi raste. Da bi se ponovno spustio, oslobađa se hormon insulin. Insulin tada ponovno dovodi do brzog pada nivoa šećera u krvi, pa obezbjeđuje da dobrodošli podsticaj energije nestane jednako brzo kao što je i došao – ostavljajući za sobom osjećaj iscrpljenosti i bezvoljnosti. Glavni okidači za ovaj učinak su takozvani jednostavni ugljeni hidrati. Oni posebno brzo podižu šećer u krvi i omogućavaju mu da još brže padne.
Žudnja za hranom
Kada je nivo šećera u krvi nizak, gladni smo. Nije bitno jesmo li upravo ručali ili ne, ako potisnemo osjećaj gladi, žudnja će nas opet sustići najkasnije do večere. Opet, jednostavni ugljeni hidrati posebno su opasni. Kada jedemo šećer, naš mozak oslobađa dopamin. Osjećamo radost kad god pojedemo na primjer parče omiljene čokolade i želimo da taj osjećaj doživimo ponovo. Postajete zapravo zavisni od ugljenih hidrata u obliku jednostavnih šećera. Dakle, što ste više slatkiša već pojeli, to više žudite za šećerom.
Promjene raspoloženja
Promjene nivoa šećera u krvi mogu stvarno da unesu nered u tijelo. Zato ne čudi da se hormonska ravnoteža poremeti. Ako zbog insulina nivo šećera u krvi brzo padne, raspoloženje može brzo pasti na nulu. Da bismo popravili raspoloženje, tada opet rado jedemo ugljiene hidrate: što više šećera to bolje. I taj začarani krug počinje ispočetka.
Debljanje
A sada na ono što je vjerovatno najgori aspekt za većinu ljudi. Možete zapravo da zamislite da vam stalni napadi gladi, depresija tokom odvikavanja od šećera i opšta tromost neće baš pomoći da postignete tijelo iz snova. Tako da kada vaga pokaže neželjenu brojku, mnogi se ljudi zabrinu oko unosa ugljenih hidrata. Zapravo, ugljeni hidrati nas ne debljaju sami po sebi, samo morate paziti da ne unesete više energije nego što je potrošite. Zato je važno hraniti se što uravnoteženije i dovoljno se kretati.
Ugljeni hidrati su važan dio naše isehrane i to je dobra stvar. Prije svega trebaju onima koji se puno bave sportom kako bi dobili energiju i osjećali se dobro. Ipak, morate paziti da ne jedete previše ugljenih hidrata ili loših ugljenih hidrata. Pokušajte da koristite cjelovite žitarice umjesto proizvoda od bijelog brašna. Složeni ugljeni hidrati se sporije vare, a kao rezultat toga, duže ostajemo siti i osjećamo manje žudnje za novim obrokom.
Bonus video:
