Krvni pritisak je pokazatelj koliki pritisak stvara protok krvi kroz arterije u organizmu. Ako je previsok, može oštetiti kardiovaskularni sistem. Hipertenzija (hronično povišen arterijski krvni pritisak) takođe može povećati rizik od razvoja određenih komplikacija, kao što su srčani ili moždani udar.
Hipertenzija može biti primarna i sekundarna. Većina oboljelih od arterijske hipertenzije ima primarnu (esencijalnu) hipertenziju. To znači da nema poznatog specifičnog uzročnika za hipertenziju, i vjerovatno je posljedica uzajamnog dejstva nekoliko faktora, uključujući genetiku, starost, način života i način ishrane. Oko 5 odsto do 10 odsto pacijenata sa visokim krvnim pritiskom ima sekundarnu hipertenziju. Ona se može pripisati specifičnom uzroku, kao što je hipotiroidizam.U nastavku teksta saznajte više o tome koji se to faktori sve dovode u vezu sa razvojem arterijske hipertenzije.
1.Gojaznost
Prekomjerna tjelesna masa ili gojaznost može izazvati visok krvni pritisak a takođe može pogoršati postojeću hipertenziju. To je zato što višak masnog tkiva izaziva promjene u ljudskom organizmu. Višak kilograma može da promijeni način na koji organizam koristi insulin. Ovo može dovesti do razvoja insulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2 - još jednog faktora rizika za nastanak arterijske hipertenzije. Ako imate prekomjernu tjelesnu masu ili gojaznost, gubitak od 2 odsto do 3 odsto tjelesne mase može smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti i hipertenzije.
2. Nedostatak fizičke aktivnosti
Nedostatak fizičke aktivnosti može negativno uticati na mentalno zdravlje i dovesti do poremećaja kao što su anksioznost i depresija, a ova stanja mogu dovesti do nastanka prekomjerne tjelesne mase. Vježbanje vam može pomoći da održite adekvatnu tjelesnu masu ili da smršate ako je to potrebno. To može pozitivno uticati na vaš krvni pritisak i dati vam više energije i osjećaj blagostanja.
3. Unos soli
Studija iz 2019. godine pokazala je da umjereno smanjenje unosa natrijuma može smanjiti krvni pritisak. Uprava za hranu i ljekove (FDA) iz Sjedinjenih Američkih Država predlaže ograničenje unosa soli od 2.300 mg dnevno, ili oko jedne kašičice, za osobe starije od 14 godina. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predlaže još nižu granicu - od 2.000 mg natrijuma dnevno.
4. Alkohol
Teška konzumacija (zloupotreba) alkohola može štetiti opštem zdravlju, uključujući i zdravlje kardiovaskularnog sistema. Ovakvo ponašanje može doprinijeti nastanku ili pogoršanju hipertenzije. Takođe može povećati rizik od razvoja dijabetesa i nekoliko vrsta maligniteta. Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje ograničavanje konzumiranja alkohola na dva pića dnevno za muškarce i jedno za žene.
Ali, čak i umjerena konzumacija alkohola ima svoje loše strane. Studija iz 2019. godine na više od 17.000 ljudi sugeriše da umjerena konzumacija alkohola (7 do 13 pića nedjeljno) može značajno povećati rizik od razvoja hipertenzije. Studija iz 2020. godine takođe je otkrila jaku vezu između umjerene konzumacije alkohola i visokog krvnog pritiska kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2.
5. Kofein
Prema AHA, kofein nije krivac za povišen krvni pritisak osim ako ga ne unosite previše. AHA takođe priznaje postojanje moguće veze između ispijanja kafe i nižeg rizika od razvoja hroničnih bolesti, kao što su maligne bolesti i bolesti srca.
Konzumacija 3 do 4 šoljice kafe dnevno je bezbjedno za većinu pacijenata sa visokim krvnim pritiskom, podaci su iz pregleda studija iz 2017. godine i studije iz 2021. godine. Ipak, konzumacija kofeina preko ove granice može dovesti do anksioznosti i lupanja srca. FDA predlaže dnevnu granicu od 400 mg kofeina za zdrave odrasle osobe.
6. Pušenje
Pušenje može dovesti do brojnih poremećaja, uključujući srčani udar, moždani udar, bolesti pluća i nekoliko karcinoma. Međutim, veza između hipertenzije i pušenja još nije sasvim jasna. Ipak, pušenje dovodi do privremenih skokova krvnog pritiska. Takođe doprinosi nastanku ateroskleroze, tj. otvrdnjavanju arterija. Stvrdnute arterije izazivaju povećanje krvnog pritiska. Ako pušite, AHA preporučuje da prestanete što je prije moguće.
7. Ljekovi
Ljekovi koji mogu povećati vaš krvni pritisak su:
• steroidi
• nesteroidni antiinflamatorni ljekovi (NSAIL)
• dekongestivi
• antipsihotici
• kontraceptivi
Ako imate visok krvni pritisak, najbolje je da o svim ljekovima koje uzimate razgovarate sa zdravstvenim radnikom.
8. Nedostatak sna
Prema podacima iz referentnih naučnih istraživanja, većini osoba starijih od 18 godina potrebno je najmanje 7 sati sna noću za optimalno zdravlje. Manjak sna može uticati na vaše zdravlje, posebno ako imate visok krvni pritisak. Kada spavate, vaš krvni pritisak opada i vaše tijelo odmara. Ako imate nesanicu ili druge probleme sa spavanjem, vaše tijelo je lišeno ovih pozitivnih efekata sna.
9. Starost
Rizik od visokog krvnog pritiska povećava sa godinama jer se vaskularni sistem ljudskog organizma, ili mreža krvnih sudova, mijenja kako starite. Arterije mogu postati čvršće, što dovodi do povećanja krvnog pritiska. To važi čak i za ljude sa zdravim životnim navikama.
10. Genetika
Ako vaši roditelji imaju hipertenziju, veća je vjerovatnoća da ćete je i vi razviti. Genetski faktori se mogu identifikovati u 30% do 60% oosbe koje imaju neadakvatno kontrolisan krvni pritisak. Neke genetske varijante mogu dovesti do sindroma koje karakteriše visok krvni pritisak, uključujući:
• hiperaldosteronizam
• Gordonov sindrom
• Lidlov sindrom.
Ipak, još nije poznato koliko porodična istorija bolesti povećava rizik. Potrebno je više istraživanja na ovu temu.
Kako mogu spriječiti visok krvni pritisak?
• Redovno se bavite fizičkom aktivnošću.
• Nemojte pušiti.
• Ograničite unos alkohola.
• Održavajte adekvatnu tjelesnu masu.
• Jedite uravnoteženu ishranu sa malo natrijuma.
• U mjeri mogućeg, redukujte stres.
Šta znače brojevi ?
Krvni pritisak se mjeri pomoću manžetne za krvni pritisak i zapisuje se u vidu razlomka, na primjer: 120/80 mmHg (milimetara živinog stuba). Krvni pritisak se obično mjeri na nadlaktici preko brahijalne arterije.
Prvi i najviši broj se naziva sistolni pritisak. To je pritisak koji srce stvara kada izbacuje krv i kao što je već rečeno, predstavlja pritisak krvi na zidove arterija. Drugi, manji broj naziva se dijastolni pritisak. To je pritisak u arterijama koji se javlja dok se srce puni i odmara između otkucaja.
Vrijednosti krvnog pritiska
Normalni krvni pritisak: sistolni <120 i dijastolni <80;
Povišen krvni pritisak: sistolni 120-129 i dijastolni <80;
Prva faza hipertenzije (blaži oblik): sistolni 130-139 ili dijastolni 80-89;
Druga faza hipertenzije (teži oblik): sistolni >139 ili dijastolni >89.
Simptomi hipertenzije
- Glavobolja;
- Vrtoglavica;
- Zamućen vid;
- Mučnina i povraćanje;
- Bol u grudima;
- Kratak dah;
- Slabost
Savjet
Smanjivanjem unosa natrijuma, smanjiće se i vaš krvni pritisak. Brza i prerađena hrana sadrži visoke količine natrijuma. Mnogi ljekovi bez recepta takođe sadrže velike količine natrijuma. Vaš prvi korak može da bude da obraćate malo više pažnje na namirnice koje kupujete, da obavezno pročitate energetsku vrijednost i na taj način smanjite unos soli. Takođe, prilikom kuvanja i spremanja svakodnevnih obroka koristite minimalnu količinu soli (izbacite dodavanje soli prilikom kuvanja tjestenine, krompira,…). Preporučen dnevni unos soli je 5 g!
O svim ovim i drugim temama važnim za zdravlje cijele porodice čitajte u četvrtak 29. decembra u dodatku Zdravlje, besplatno samo uz Vijesti.
Bonus video:
