Anksioznost je stanje koje djeluje na naš organizam u cijelosti: na misli, osjećaje i na tijelo. Anksioznost može biti reakcija na nešto stvarno iz okoline ili nešto zamišljeno. I naravno, može biti i osobina koja obilježava našu ličnost ako smo vrlo pedantni, skloni pojačanoj brizi, strahu i slično. Problem se javlja ako je doživljavamo prečesto i/ili preintenzivno. Poremećaji anksioznosti su među najčešćim poremećajima u svijetu.
Kada smo anksiozni javljaju se misli „gubim tlo pod nogama“, „poludjet ću“; osjećaji straha, panike, napetosti, zabrinutosti dok se na tjelesnom planu javlja znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, glavobolja, napetost mišića. Normalno je ponekad biti anksiozan prije velike prezentacije na poslu, ali anksioznozni poremećaji idu puno dalje od toga jer mogu uticati na rad, učenje, veze i brigu o sebi i mogu prerasti u ozbiljan poremećaj. To je stanje kada brinete o nečemu stalno – od jutra do mraka, piše Ordinacija.
1. Briga vam više ne pomaže
Određena količina brige pomaže osobi da prođe kroz dan, ipak, malo pritiska može vas motivisati da dovršite zadatak i svoj život držite pod kontrolom. Ali, previše brige može biti simptom anksioznog poremećaja, koji je često stanje širom svijeta. „Briga koja se javlja jer imate test ili važan sastanak je dobra i to se zove prilagođavanje. Ako brinete toliko jako da niste u stanju da se pripremite za test ili padnete na ispitu jer ste ostali zaleđeni ispred profesora, to je već problematično“, pojasnio je Aron Fisher, profesor kliničke psihologije. Razmislite o tome da li vam anksioznost pomaže ili odmaže, a ako je slučaj ovo drugo, možda je to signal da biste živjeli bolji život da ta zabrinutost ne postoji.
2. Oduvijek ste ratnik, ali život vam je priuštio ogromnu promjenu
Dok će anksiozni poremećaji isplivati na površinu bilo kad u životu, mnogi se naučnici slažu da postoje specifične osobine koje pacijenti pokazuju kroz život, čak i u mladosti.
„Anksiozni poremećaji se često javljaju u mladosti. Osobe koje od njih pate će sebe opisati riječima da su oduvijek bili borbeni“, pojasnila je Danielle Keenan-Miller, psihološkinja i dodala kakos e ovakve osobe sasvim dobro nose s anksioznošću dok ne dožive velike promjene u životu i tad se javljaju svi simptomi.
3. Nedavno ste proživjeli traumatično iskustvo
Dok neki psiholozi ne kategorizuju PTSP (posttraumatski poremećaj) kao anksiozni poremećaj, iskustvo jako negativnog doživljaja može uticati na razinu anksioznosti. Psihološkinja smatra da čak i ako se ne radi o PTSP-u, kod ljudi se mogu razviti nove brige nakon traumatičnog iskustva. Na primjer, ako su imali saobraćajnu nesreću, javlja se jaka briga oko vožnje automobila.
4. Imali ste više paničnih napada
Jedan panični napad ne znači da imate anksiozni poremećaj, jer su oni normalna reakcija na ekstreman strah. Važno je zapamtiti šta je panični napad- to je reakcija na strah u vidu "bori se ili pobjegni". Neprijatan osjećaj lupanja srca, bola i ekstremnog straha može uspaničiti osobu, a može se javiti strah od samog paničnog napada. Najbolja terapija za panične napade je terapija izlaganja kako bi se radilo na okidačima.
5. Život krojite prema svojim strahovima
Prema riječima Ann Kring, profesorice psihologije, mnogi funkcionišu s paničnim poremećajem a da toga nisu svjesni jer će izbjegavati misli koje im smetaju i situacije koje ih čine anksioznima.
“Neki će živjeti sa svojim strahovima izbjegavajući okidače, ali do promjene dolazi kada taj neželjeni problem odnekud iskoči“, dodala je i istakla važnost terapije kako bi osoba nastavila da živi ispunjen život.
6. Anksioznost vas sprječava da radite stvari koje biste inače radili
Nervoza pred gomilom ljudi normalna, isto kao i strah od javnog nastupa. Ali, kada okruženost drugim ljudima postane nešto što vas opasno uznemirava, moguće je da se radi o simptomu socijalne anksioznosti. Ako u tim situacijama srce počne da vam lupa kao ludo, osjećate nalet vrućine ili mučninu, onda je u pitanju druga stvar.
7. Javljaju se i fizički simptomi
Mnogi koji pate od anksioznog poremećaja, posebno oni s generalizovanim poremećajem, u nekom trenutku će posjetiti ljekara zabrinuti za fizičko zdravlje zbog glavobolja, bola u stomaku i u leđima, pojašnjava profesor kliničke psihologije Carrie Bearden.
“Ljudi su zbunjeni i posjećuju razne ljekare jer ne znaju šta nije u redu. Ako se stalno brinete, a javljaju se i pomenuti fizički simptomi, tada se može razmisliti o anksioznom poremećaju, a svi fizički simptomi su s tim povezani“. Od simptoma se može javiti i stalna glad i loše držanje tijela – sve upozorava da ste na rubu emocionalnog sloma.
8. Često loše spavate
Svi smo u jednom trenutku života iskusili neprospavanu noć zbog anksioznosti, ali kada nesanica postane redovna pojava, to znači i jako negativan uticaj na zdravlje.
“Ako ne spavate noć prije javnog nastupa, to je sasvim OK, ali ako ne spavate nedjeljama jer se bojite tog javnog nastupa, iako ne razmišljate o pravom stresoru, to će uveliko ometati normalno svakodnevno funkcionisanje“, dodala je psihološkinja.
9. Anksioznost vam donosi puno problema
Psihološki poremećaji se javljaju otkad postoje ljudi, što znači da smo svi, ili ćemo tek, doživjeli simptome anksioznosti barem jednom.
Najvažniji faktor koji će otkriti je li riječ o poremećaju je odgovor na pitanje koliko vam anksioznost narušava svakodnevni život. Preskačete li predavanja, ne odlazite na posao i ipak nećete otići da pogledate film koji ste jako željeli da pogledate? Ako je odgovor da, je vrijeme da o svom problemu porazgovarate sa stručnjakom.
Bonus video:
