Neka mjesta u javnim prostorima koja svakodnevno koristimo prava su legla prljavštine i, samim tim, bakterija i virusa. Niko se, naravno, ne može potpuno zaštititi, ali svako može da pripazi na higijenu.
Bankomati
Tipke na bankomatu i vratanca koja se otvaraju prilikom izbacivanja novca su najgori dijelovi bankomata - najčešće se dodiruju i na sebi mogu imati razne viruse i bakterije.
Ni novac nije ništa bolje mjesto. Naučnici su dokazali da se virus gripa može zadržati na novcu čak 17 dana. Vjerovatno to ne važi za svaki virus, ali, ipak, temeljno obrišite ili operite ruke.
Jelovnici
Neki imaju čak i sto puta više bakterija na sebi od prosječnog WC-a. Iako ih dodiruje mnoštvo ljudi, većina jelovnika se prebriše samo jednom dnevno, ako i toliko, i obično sa suvom krpom.
Tako da sljedeći put kad idete u restoran, nemojte se zamarati pranjem ruku prije nego što sjednete za sto. Prvo naručite, potom operite ruke.
Kolica u prodavnici
U prodavnici bi mogli da pokupite znatno više bakterija nego što ste mislili. Obična kolica mogu biti dom i za 11 miliona mikroorganizama, uključujući i one iz sirovog mesa.
Dugmad u liftu
Ako vam je muka kad se sjetite ko je sve dirao kvaku u vašoj kancelariji, onda zaboravite na dodirivanje dumadi u liftu. Maramice su u ovom slučaju najbolji izbor, drugi izbor je pješke stepenicama, a treći pritiskanje dugmadi nekim predmetom. Četvrti već znate - temeljno operite ruke.
Teretane
Ako u teretani imate mogućnost da očistite spravu prije nego što je koristite - uradite to. Iako idete tamo da biste bili zdravi, teretana je dom širokog spektra bakterija.
Jedno istraživanje je pokazalo da svaki teg na sebi ima iste vrste bakterija i virusa koji se mogu naći na WC šolji.
Dispenzeri sapuna
Ove pumpice za sapun su uzgajalište za bakterije. Razmislite o tome: Od WC-a do umivaonika čovjek može pokupiti niz različitih bakterija i virusa koji kolaju vazduhom.
Nakon što ljudi istisnu sapun trebali bi barem 20 sekundi da dobro operu ruke. Jednostavno, razmislite o tome koliko ljudi ne opere dobro ili ne opere uopšte ruke nakon obavljanja nužde.
Američki Centar za kontrolu i suzbijanje bolesti na svojim stranicama piše da u prosjeku samo 31% muškaraca i 65% žena peru ruke nakon obavljanja nužde.
Sušilice za ruke
Ti sve popularniji uređaji raspršuju bakterije s loše opranih ruku (većina ljudi ne pere ruke na pravi način, niti dovoljno dugo da s njih isperu sve bakterije i prljavštinu) u vazduh i na obližnje površine u uznemirujućim količinama, stvarajući prostor u kojem ćete biti čistiji kad uđete nego kad izađete.
U laboratorijskim eksperimentima u kojima su rekonstruisali javni WC, sušilice za ruke su povećala broj bakterija u vazduhu 27 puta u poređenju s klasičnim brisanjem ruku papirnim maramicama, piše WebMD.
Hotelske sobe
Najprljavije mjesto, na kojem se nalazi bezbroj virusa i bakterija, je daljinkski upravljač za televiziju. Prije nego što krenete u borbu s kanalima, prebrišite upravljač antiibakterijskim sredstvom. Ostali najčešći izvori virusa i bakterija su: prekidač na noćnoj lampi, pokrivač za krevet, fen, telefon i čaše koje nisu zapakovane.
Bonus video:
