Ovaj 67-godišnjak, poznat po svojim ulogama u filmovima kao što su Petparačke priče i franšiza Umri muški, odlučio je prošle godine da se povuče nakon što je dobio afaziju. Sada je njegova porodica nažalost potvrdila da je njegovo stanje napredovalo.
„Nažalost, izazovi u komunikaciji su samo jedan od simptoma bolesti sa kojom se Brus suočava“, rekli su članovi porodice i dodali da „iako je ovo bolno, ipak je i olakšanje jer konačno imamo jasnu dijagnozu“.
Šta je frontotemporalna demencija?
Frontotemporalna demencija se odnosi na postepeni gubitak nervnih ćelija iz frontalnog i temporalnog režnja mozga. Kako dolazi do ove degeneracije, vremenom se funkcija ovih regiona mozga pogoršava, prenosi IFL Science.
Frontalni režnjevi se nalaze direktno iza očiju i čela, tačno na prednjem delu moždane kore. Region se ponekad naziva „sjedište ličnosti“ – to je dio mozga koji nas čini onim što jesmo, sa odgovornošću za stvari kao što su donošenje odluka, kritičko razmišljanje i kontrola ponašanja.
U međuvremenu, temporalni režnjevi se mogu naći sa obje strane mozga blizu ušiju. Oni su prvenstveno odgovorni za obradu slušnih informacija, omogućavajući nam da tumačimo zvukove i govor koji čujemo.
Uzroci oštećenja nerava koji se vide kod frontotemporalne demencije su još uvijek slabo shvaćeni, a jedini poznati faktor rizika je da bliski članovi porodice boluju od ove bolesti – smatra se da bi mali dio slučajeva mogao da bude nasledan. Međutim, za većinu ljudi izgleda da se bolest javlja slučajno, bez porodične istorije.
Frontotemporalna demencija se ponekad naziva Pikova bolest po dr Arnoldu Piku, koji je prvi opisao pacijenta sa ovim stanjem još 1892. godine, prenosi N1.
Koji su simptomi frontotemporalne demencije?
Frontotemporalna demencija je zapravo grupa poremećaja koji mogu da imaju malo drugačije simptome, a nastaju zbog specifičnih funkcija moždanih regiona koji su pogođeni degeneracijom.
Pošto je prednji režanj odgovoran za mnoge više kognitivne procese, pacijenti mogu da imaju poteškoća sa stvarima kao što su planiranje i organizacija kako bolest napreduje, kao i problemi sa koncentracijom.
Promjene ličnosti su takođe uobičajene kod jednog podtipa bolesti, koji se naziva frontotemporalna demencija varijante ponašanja. Prijatelji i porodica pacijenata često primećuju izražene promene – oni mogu da djeluju impulsivnije, izgleda da im nedostaje empatije i generalno se ponašaju na način na koji se ne bi ponašali prije bolesti.
Drugi oblik bolesti uglavnom utiče na jezičke vještine. Ovo se takođe naziva primarna progresivna afazija. Ljudi koji doživljavaju ovo stanje mogu da se bore da jasno komuniciraju ili da razumiju šta drugi govore. Vremenom može da im postane teško da prepoznaju svakodnevne predmete ili zapamte za šta se koriste.
Ponekad, sa ili bez drugih poteškoća u ponašanju i komunikaciji, ljudi sa frontotemporalnom demencijom takođe mogu da razviju poremećaje kretanja koji mogu da odražavaju simptome Parkinsonove bolesti.
Kako se frontotemporalna demencija razlikuje od drugih vrsta demencije?
Glavna razlika između frontotemporalne demencije i drugih oblika demencije, poput Alchajmerove bolesti, je u tome što se frontotemporalna demencija javlja kod mlađih ljudi.
Najčešći je kod ljudi između 40 i 60 godina, ali može da utiče na ljude van ovog starosnog raspona. Nasuprot tome, Alchajmerova bolest se smatra rijetkom kod ljudi mlađih od 65 godina.
Dok se gubitak pamćenja često javlja kod napredne frontotemporalne demencije, to nije tako karakterističan simptom kao kod Alchajmerove bolesti. Nasuprot tome, promene u ponašanju se obično ne primjećuju kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću dok bolest ne napreduje, ali to može da bude prvi primjetan simptom frontotemporalne demencije.
Da li može da se liječi frontotemporalna demencija?
Trenutno ne postoji poznat način da se spriječi ili izliječi frontotemporalna demencija. Za većinu ljudi, tretman se fokusira na strategije koje će im pomoći da se nose sa simptomima i maksimiziraju kvalitet života.
Ovo može da uključuje radnu terapiju, terapiju govora i jezika, fizioterapiju i tehnike opuštanja. Ljudi sa ovim stanjem mogu da se osjećaju prijatnije prateći postavljenu dnevnu rutinu, a socijalni programi i grupe za podršku prilagođeni demenciji mogu da budu veoma korisni ako im ljudi imaju pristup.
Takođe je važno da oni koji brinu o osobama sa frontotemporalnom demencijom zapamte da, iako promijene ličnosti mogu da dovedu do toga da se ponašaju iracionalno ili neprikladno, u pitanju je simptom bolesti.
Nažalost, ne postoji način da se zaustavi napredovanje bolesti kada ona već počne, tako da će se simptomi pacijenta postepeno pogoršavati tokom vremena.
Bonus video:
