Izgaranje je dobro poznata nuspojava današnjeg načina života i radnog okruženja. Američko psihološko udruženje (APA) upozorava da je profesionalno izgaranje na vrhuncu, uzrokovano snažnom mješavinom ličnog, profesionalnog i zdravstvenog stresa. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izgaranje naziva “profesionalnim fenomenom” koji je neraskidivo povezan s psihološkim teretom modernog zaposlenja.
Šta je "izgaranje" i koliko je loše?
Izgaranje je rezultat hroničnog stresa, obično (iako ne isključivo) stresa na radnom mjestu.
Ako se zaposlenik osjeća preopterećenim, nedovoljno cijenjenim i nemoćnim da napravi djelotvorne promjene na svom radnom mjestu, tada će vjerojatno doći do izgaranja, kaže dr. Josh Briley, klinički psiholog i saradnik na Američkom institutu za stres.
Važno je da ne ignorišete ovo stanje jer se može proširiti na svaki dio vašeg života i drastično povećati vjerovatnoću da se pojave ozbiljniji problemi vezani za vaše zdravstveno stanje.
Ljudi sa hroničnim izgaranjem će mnogo vjerovatnije patiti od anksioznosti, nesanice ili depresije. Dugotrajni stres takođe povećava rizik od fizičke bolesti, napominje Briley, i dodaje da su visoki krvni pritisak, srčani problemi, visok holesterol i dijabetes samo neka od stanja koja se povezuju sa hroničnim stresom.
Pet uobičajenih znakova izgaranja
Iscrpljenost
Osjećaj psihičke preopterećenosti može se manifestovati fizičkom iscrpljenošću i umorom, što može otežati rješavanje osnovnih uzroka vašeg izgaranja. Čak i najosnovniji zadaci, poput tuširanja ili kuvanja, se tada mogu činiti opterećujućim, dok dug radni dan izgleda nemoguće za izdržati. Ako se osjećate umornije nego inače, moguće je da se radi o izgaranju.
Osjećaj straha i nedostatka motivacije
Briley kaže da se izgaranje često podudara sa osjećajem “tjeskobe ili osjećajem straha u vezi s poslom, naročito nakon nekoliko slobodnih dana.” Ako proživljavate izgaranje, vjerovatno ćete primijetiti da su vam motivacija i entuzijazam osjetno niski čak i nakon vikenda ili godišnjeg odmora. Odgađanje obaveza je još jedan ključni znak. Naravno, ne radi svako posao koji voli i u kojem uživa, ali ako primjećujete da vam je sve teže prolaziti kroz dane, da vaš kvalitet rada opada, a mogućnost ponovnog rada čak i nakon odmora dovodi vas u stanje straha, definitivno je u pitanju izgaranje.
Poteškoće sa spavanjem
Higijena spavanja je ključni dio našeg zdravlja. Loša higijena spavanja može doprinijeti sagorijevanju, dok samo sagorijevanje može uticati na kvalitet sna i tako prouzrokovati začarani krug nemira i nesanice, glavobolja, tjelesne napetosti i želudačanih problema.
Nedosljedan apetit
Odnos prema hrani takođe može biti jasan pokazatelj da nešto nije u redu. Iako različiti ljudi reaguju na različite načine kada je u pitanju hrana, gubitak apetita ili prejedanje grickalicama mogu biti znakovi da nije sve potaman.
Cinizam i razdražljivost
Raspoloženje je jedna od prvih stvari koja strada pri sagorijevanju. Ako ste neko ko je obično dobro raspoložen, ali ste u posljednje vrijeme više frustrirani ili iritirani, to bi mogao biti znak da se približavate izgaranju, kaže terapeutkinja Nicole O’Connor.
Pet načina za rješavanje izgaranja
Razmislite o vremenu koje provodite ispred ekrana
Savremeni život opterećen je digitalnim uređajima i ekranima. Neophodno je pratiti korištenje elektronskih uređaja kad god možete i voditi računa o pritisku digitalnog života. Naučnica Becca Caddy savjetuje postavljanje ograničenja na aplikacije društvenih medija tako da im ne možete pristupiti nakon 20 sati. Na taj način vrijeme provedeno u "skrolovanju", kaže ona, neće uticati na vaš san.
Usredsredite se na brigu o sebi
Briga o sebi je važna praksa, i to ne samo za rješavanje problema sagorijevanja, već i za njegovu prevenciju. Briley savjetuje aktivnosti kao što su vježbanje, meditacija i zdrava ishrana.
Takođe se pobrinite da se odvojite od posla tokom svog slobodnog vremena, što znači da se u potpunosti uključite u aktivnosti u kojima uživate, s ljudima koje volite, i smanjite količinu vremena za izbacivanje svojih frustracija zbog posla, kaže ona.
Odmorite se, zaslužili ste
Ako je ikada vrijeme za slobodne dane, onda je to kada dođe do izgaranja. Odmor je važan kako biste sebi dali vremena i prostora za rješavanje onoga što vam se događa. Briley takođe naglašava važnost udaljavanja od radnog stola: “Provođenje vremena u prirodi, kao što je šetnja parkom ili otvaranje prozora da se bolje čuje i osjeti kiša, pokazalo se da smanjuje i akutni i hronični stres.”
Razgovarajte sa stručnjakom za mentalno zdravlje
Iskopavanje iz poteškoća s izgaranjem može biti vrlo teško. Nije sramota potražiti pomoć.
Nekima može biti dovoljno da usvoje praksu meditacije i postave čvršće granice između posla i privatnog života. Za druge bi posjeta stručnjaku mogao biti nužan korak kako bi imali svakodnevni vodič na putu do oporavka od izgaranja, kaže O’Connor.
Budite otvoreni za promjene
Teško je zamisliti drugačiji život ili drugačiji odnos prema poslu kada su vam energija i motivacija na izmaku. Važno je da sagledate i širu sliku odnosno promjene koje možete napraviti u svom životu – bilo da se radi o promjeni posla, smanjenju radnog vremena ili pregovaranje sa poslodavcem o drugačijem skupu odgovornosti.
To nije jednostavan zadatak, ali pronalaženje hrabrosti za prihvatanje ovog izazova prilika je za uspostavljanje novih granica između poslovnog i privatnog života i praksi koje će koristiti vašem odnosu s poslom u budućnosti, zaključila je O’Connor.
Bonus video:
