Prethodnih nekoliko dana svjedočili smo tropskim temperaturama, i nagloj promjeni vremena. Maksimalne temperature kretale su se i do 36℃, a najgore je po noći kad se zbog vrućine jedva spava. Mnogi u želji da se rashlade uključuju klima uređaje na samo 20 stepeni, iako je napolju 15 stepeni više, a ponekad klime rade bez prestanka, prenosi Danas.
Ljekari savjetuju da to nije zdravo i da je temperaturu potrebno prilagoditi tako da razlika spolja ne bude veća od nekoliko stepeni, najviše do osam. No, budući da ni tokom večeri situacija nije bolja, mnogi se pitaju kako da rashlade stan, a ne probude se naredni dan ukočenih mišića, piše net.hr.
Biserka Obradović objasnila je kako da rashladimo prostorije, te je pojasnila zašto nije dobro da klima uređaj ostane uključen noću, iako je temperatura i u to doba nepodnošljiva.
"Ne možemo spavati s upaljenom klimom ako je u spavaćoj sobi, ali je prije spavanja potrebno rashladiti prostorije, odnosno uključiti klimu koja je u drugoj prostoriji ili rashladiti spavaću sobu ako je uređaj u njoj, a onda ga ugasiti“, rekla je.
"Važno da klima bude očišćena"
Stoga, klima uređaj ne bi trebalo da radi čitavu noć u prostoriji u kojoj spavate, ali je u redu ako je u drugoj prostoriji, a rashlađen vazduh dopire do one u kojoj spavate.
"Ako nam je klima u spavaćoj sobi, onda treba da rashladimo stan, a zatim isključimo uređaj, ako se dogodi da zaspimo onda možemo da se ukočimo, jer oko 90 posto takvih ljudi naredni dan ide kod ljekara. Sve to važi i za bebe i za hronične bolesnike, ali vrlo je važno da klima bude očišćena“, objasnila je Obradović.
Ono što mnogi zaboravljaju i smatraju nepotrebnom stavkom je čišćenje klime, što je vrlo pogrešno, jer neočišćena klima može da uzrokuje probleme astmatičarima, djeci i svim onim osjetljivim grupama, ali svakako može da napravi problem i zdravom čovjeku.
"Prvo, klimu najprije treba očistiti jer ima puno bakterija koje mogu da izazovu upalu pluća. Sa druge strane, temperaturu ne smijemo da držimo s velikom razlikom, ona bi trebalo da bude samo par stepeni razlike. Treća stvar je da svi volimo da hladimo prostorije ispod 20, ali to apsolutno nije zdravo iz mnogo razloga. To nije prirodna hladnoća, ako imamo strujanje vazduha u spavaćoj sobi koje može da utiče na razne delove tijela. Klima je jedna vrsta promaje, a to je strujanje vazduha na nekoj manjoj površini, pa tako često dolazi do upale mišića i ukočenosti, zato što klima direktno utiče na naše tijelo“, ispričala je Obradović.
Tijelo treba pripremiti na nagli skok temperature
Kako bi stan tokom dana bio hladniji, važno je rano ujutro rashladiti prostorije i u njih pustiti što više svježeg vazduha. Što se tiče ostatka dana, temperatura u prostoriji ne smije da bude niža od 22 stepeni, a uveče prije spavanja rashladite prostorije i isključite klima uređaj.
"Ako nam je temperatura u stanu zimi ispod 22 stepeni, mi zovemo toplane, jer smatramo da nam grijanje nije u redu, a sada rashlađujemo prostorije do te temperature. Stan mora da bude rashlađen kao u zimskom periodu“, istakla je Obradović.
Nepravilnim korišćenjem klima uređaja možete da izazovete niz zdravstvenih problema, što se posebno odnosi na osjetljive osobe i kardiovaskularne bolesnike, a osim kardioloških problema ne treba zaboraviti da mogu da se pojave i ukočenost mišića lica i bolovi u vratu koji će nastupiti nakon što se mišići blokiraju na hladnoći.
Zato ljekari podsjećaju da prelazak iz toplog u hladnije okruženje i obrnuto ne treba činiti naglo i savjetuju da se pri izlasku iz rashlađene prostorije kraće vrijeme provede u prostoriji koja nije rashlađena kako bi se tijelo prilagodilo na nagli skok temperature.
"Oprez se savjetuje svima"
Direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti UKC Niš, Tomislav Kostić kaže da ekstremne temperaturne razlike nisu dobre za kardiovaskularni sistem, čak ni za zdrave osobe, a posebno za hronične bolesnike.
"Krvni sudovi reaguju i na hladnoću i na toplotu, skupljanjem i širenjem, znamo da niske temperature skupljaju krvne sudove, a da se na toploti šire. Generalno, hroničnim bolesnicima savjetujemo da u ljetnjim mjesecima ne izlaze napolje ako ne moraju od 11 do 16 sati, te će na taj način i izbjeći temperaturne razlike. Iako varijacije nepovoljno utiču na hronične bolesnike, to nužno ne mora da znači da ako neko ima problema sa srcem ili kardiovaskularnim sistemom da će imati problema zbog temperaturnih razlika, no oprez se svakako savjetuje svima“, naveo je Kostić.
Od temperaturnih šokova treba poštediti i one najmlađe, a posebno se to odnosi na bebe koje su posebno osjetljive.
"Bebe su osjetljiva kategorija, sve što važi za stariju populaciju i odrasle odnosi se i za djecu, samo uz povećan nivo opreza. Nemojte ih izlagati temperaturnim razlikama“, istakao je Kostić.
Bonus video:
