Kada beba dolazi na svijet prirodnim putem, prolazeći kroz porođajni kanal, ona dolazi u kontakt s mikroorganizmima iz majčinog vaginalnog i crijevnog sekreta, takozvanim mikrobiomom. Međutim, kada se porođaj vrši hirurškim zahvatom, odnosno „carskim rezom“, sve je naravno sterilno.
Kako se vrši "vaginalna sjetva"?
Kako bi i tako rođeno dijete ipak što prije došlo u kontakt s mikrobiomom majke, odmah nakon porođaja može da se uradi „vaginalna sjetva“ (vaginal seeding). A kako se to radi, objašnjava Kristof Hertel iz Univerzitetske bolnice u Vircburgu:
„Uoči carskog reza iz porođajnog kanala uzima se bris s vaginalnim sekretom majke. A odmah poslije zahvata, štapićem koji je navlažen vaginalnim sekretom majke, protrljaju se usta i koža novorođenčeta.“
Kontroverzna metoda
Stručnjaci su podijeljeni oko metode vaginalne sjetve, uglavnom zbog toga što je još uvijek prilično malo dostupnih podataka odnosno naučnih studija.
Udruženja ginekologa i pedijatara tu metodu ne preporučuju. Neki istraživači i ljekari smatraju da postoji rizik od prenošenja opasnih mikroorganizama, kao što su streptokoke grupe B, hlamidija ili čak virus herpesa. Zagovornici metode tvrde, međutim, da se takve infekcije mogu desiti i tokom prirodnog porođaja.
U svakom slučaju, važno je pažljivo odmjeriti prednosti i nedostatke, kaže dr. Hertel, i ističe da mogućnosti vaginalne sjetve ne treba uzimati kao glavni argument za carski rez.
Gdje se vrši najviše carskih rezova?
Sve više žena porađa se carskim rezom. To se odavno više ne radi samo iz medicinskih razloga. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji postoji pet zemalja koje imaju posebno visoku stopu carskih rezova, ponegdje čak više od 50 odsto: Dominikanska Republika, Brazil, Kipar, Egipat i Turska.
Prema Hertelovim riječima, navodna bezbjednost takvog porođaja za bebu samo je jedan od razloga da se žene odluče za carski rez. „Naravno da postoji strah od bolova, ali i mediji igraju važnu ulogu, jer nam predstavljaju ideal ljepote koji žene poslije prirodnog porođaja možda više ne oličavaju.“
Zašto carski rez nije bezopasan za dijete?
Carski rez nije potpuno bezopasan za dijete: oko pola sata prije zahvata, trudnica dobija antibiotik kako bi se spriječila infekcija rane, tako da dijete s njim dolazi u kontakt dok je još u materici. „Dokazano je da su sva djeca imala odgovarajući nivo antibiotika u pupčanoj vrpci“, kaže Hartel.
Takvo izlaganje može rano da stvori otpornost na antibiotike, što kasnije može da predstavlja problem ako su neophodni u liječenju. Pored toga, tako rana primjena antibiotika može da utiče na sastav crevnog mikrobioma i da podstakne razvoj bolesti kao što su astma, gojaznost ili alergije.
Vaginal seeding & bonding
Gle čuda: priroda od samog početka ima rješenje: dojenje. Ili, kako to kažu naučnici, za prenos mikrobioma s majke na dijete dobro je majčino mlijeko ili kontakt s kožom.
I zato evo genijalne holandske studije objavljene početkom marta 2023. u časopisu „Ćelijski domaćin i mikrobi“: mikrobiom majke, kako navode autori, na novorođenče se prenosi preko kontakta sa kožom i majčinog mlijeka, a ne samo preko vaginalnog sekreta. Sve zajedno novorođenče snabdijeva „arsenalom“ mikroba. Ako neki element nedostaje, kao što je vaginalni sekret tokom carskog reza, to nadoknađuju kontakt sa kožom i majčino mlijeko.
„Takozvani ’bonding’, što u prevodu znači vezivanje sa majkom, može da pomogne da se mikrobiom u prvih nekoliko nedjelja razvije na sličan način kao kod prirodno rođene djece", objašnjava Hertel. To znači da bebu treba puno dojiti i maziti.
Ili – makar ispumpavati mlijeko i davati ga bebi flašicom, što je takođe odavno postalo trend, jer se raširila vijest da dojenje izobličava grudi. Naravno, poželjno je prilikom davanja flašice imati i kontakt s kožom bebe.
Bonus video:
