Mnogi i dalje žive u uvjerenju da je depresija izmišljena bolest, prolazna tuga, ili kako je pojedinci na forumima vole nazivati ‘modernim prenemaganjem’… No, depresija je itekako ozbiljna bolest i bolest o kojoj treba razgovarati, a ne je gurati pod tepih.
Depresija je bolest čitavog tijela, i nju ne zanima imaš li ti najbolji posao na svijetu, milione na računu i voljenu osobu pored sebe. To je psihički poremećaj i treba ga liječiti, a od njega u svijetu, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) boluje više od 300 miliona ljudi.
Mada je bila poznata u svim kulturama i civilizacijama, depresija je zasigurno važna odrednica našeg vremena i stiče se utisak kako danas poprima razmjere epidemije. Bilježi se stalni porast broja oboljelih, ali je sve češća i među mlađim ljudima.
Tegobe, novčane i ljubavne brige nisu jedini razlozi koji mogu dovesti do depresije tvrde psiholozi. Neke druge stvari, naizgled beznačajne mogu takođe voditi do hronično lošeg raspoloženja.
Vruće vrijeme: Većina ljudi voli ljeto i sunce, ali nekima to znači depresiju. To je zbog toga što pate od ljetnog sezonskog poremećaja. Češći je onaj zimski, ali ni ljetni nije za ignorisanje, posebno ako primjećujete redovnost svake sezone.
Navodno, ljeti tijelo proizvodi manje nekih hormona zbog vrućine, a hormonska neravnoteža vodi do nedostatka energije i depresije. Druga teorija tvrdi kako vrućina sprječava tijelo da se nosi sa stresom. Kod osoba s ljetnim sezonskim poremećajem u toplijim danima se javlja nesanica, smanjenje apetita, melanholičnost… Takođe, ljudi ljeti konzumiraju više alkohola što ima depresivni učinak.
Prepoznajte signale
Znakovi upozorenja teške depresije i signali da je osoba spremna da digne ruku na sebe, mogu se razlikovati od osobe do osobe. I dok će neki otvoreno pričati o svojim mračnim mislima, drugi će to da drže u sebi.
No, ljudi takve stvari, kažu stručnjaci, mogu skrivati samo do određene mjere. Prepoznajte znakove da neko u vašoj okolini možda gubi tlo pod nogama: Razgovor o samoubistvu, smrti, umiranju…, povlačenje od prijatelja i porodice, ozbiljne promjene raspoloženja, osjećaj zarobljenosti, povećana konzumacija alkohola ili droge, spava cijelo vrijeme ili ima problema sa spavanjem, nekontrolirani bijes ili agitacija, samodestruktivno i rizično ponašanje, davanje ličnih stvari, opraštanje od ljudi bez nekog razloga.
Osobe koje pate od mentalne bolesti, alkoholizma ili zlouporabe droga, imaju istoriju traume ili zlostavljanja, terminalnu bolest, hroničnu bol, socijalno su izolovani ili im se dogodio traumatični životni događaj kao što je gubitak voljene osobe mogu imati povećani rizik od samoubistva.
Klinička depresija
Kod osoba s normalnom tugom održana je koncentracija i sposobnost fokusiranja pažnje, dok je u kliničkoj depresiji ona narušena. Osoba s kliničkom depresijom izbjegava druženja, prijatelje i porodicu, gubi motivaciju i energiju, nesposobna je da funkcioniše. Osobe s normalnom tugom mogu uživati u druženju sa porodicom i prijateljima, osjećaj zadovoljstva je očuvan.
To znači da simptomi kliničke depresije prožimaju oboljelog čitavo biće, cijelo vrijeme i u svim situacijama. Osoba je stalno tužna, ništa je ne može razveseliti, osjeća potrebu za mirom, izolacijom, izbjegava druženja, sve joj predstavlja napor, slabo se koncentriše, počinje da zaboravlja, ima neke neobjašnjive bolove, nema interesa i motivacije.
Ne izlazi kao prije, vuče je krevet, svijet boji crnom bojom. Nema energije, lako se umara, više ne može raditi stvari koje je do tada s lakoćom obavljala, sve joj se čini teško. Ne vidi nade u budućnosti, ne vidi da će biti bolje, ne nalazi izlaza. Čini joj se kao da je u nekom tunelu iz kojeg ne može izaći.
Stručna pomoć
Posljednja istraživanja upozoravaju i na porast depresije kod muškaraca, a stručnjaci kažu kako se oni uopšteno više opiru tome da potraže stručnu pomoć. Mnogi muškarci stoički podnose probleme, a pogotovo one koji se odnose na psihičko zdravlje te žive u uvjerenju da se sami mogu izboriti s problemom. No, to ne ide tako lako.
Ako primijetite drastičnu promjenu u nečijem ponašanju, nemojte da šutite, već otvoreno razgovarajte s tom osobom. Recite joj da ste primijetili da se ne ponaša uobičajeno i navedite konkretne primjere. Pitajte tu osobu što se događa, a zatim budite spremni da slušate.
Ako se nakon razgovora još više zabrinete, ohrabrite je da potraži stručnu pomoć.
Neočekivani uzroci
Kontracepcija: Žene koje uzimaju oralnu kontracepciju imaju za oko dvaput veće šanse da će biti depresivne od žena koje ne koriste oralne kontraceptive. Ljekari tvrde kako je moguće da kod osjetljivijih žena pilule mijenjanju raspoloženje. S druge strane, kod nekih žena baš suprotno uz pomoć kontracepcijskih pilula se vraća hormonalna ravnoteža, te raspoloženje poboljšava.
Kolači: Bez obzira koliko mislili da vam kolači popravljaju raspoloženje, oni su loši kako za vaš struk, tako i za mentalno zdravlje.
Kafa: Mnogi ljudi depresivni su zbog problema s nesanicom, a čest uzrok nesanice je previše kofeina. Iako to može biti začarani krug jer previše kofeina vodi do nesanice, a nesanica do toga da ne možete ostati budni tokom dana bez mnogo kofeina. Taj krug pokušajte prekinuti čajevima.
Cigarete: Ne biste vjerovali, ali cigarete povećavaju rizike pojave depresije za 93 odsto. To bi značilo da kod osoba koje su sklone depresiji u 93 odsto slučajeva će se depresija razviti ukoliko puše, za razliku od 7 odsto nepušača sklonih depresiji.
Bonus video:
