Riječ "depresija“ je uobičajena u svakodnevnom govoru, pa iako je naziv za bolest ili mentalni poremećaj, često se koristi za opisivanje određenog raspoloženja, tuge ili bezvoljnosti.
Možda je to, kao posljedica neznanja, uzrok postojanja mnogih neistina vezanih za depresiju, što doprinosi tome da se oboljeli suočavaju sa predrasudama i da su i dalje stigmatizovani.
Koje su najčešće neistine o depresiji i zašto u njih ne treba vjerovati objasnila je za portal Centar zdravlja Romana Despetović Jotanović, dr med., specijalistikinja psihijatrije i edukatorka grupne psihoterapije.
Neistina: Depresija nije prava bolest, već stvar tuge ili lijenjosti
"Važno je reći da je depresija bolest, a ne prolazni period neraspoloženja“, kaže dr Despetović Jotanović i dodaje:
"Mnogi smatraju da od depresije pate 'slabi', a često se i oni koji dolaze da traže pomoć od psihijatra osjećaju krivim jer su sebi 'dozvolili' da im se to dogodi."
Iako je stalni osjećaj tuge uobičajen simptom depresije, drugi simptomi su promjene u apetitu i kvalitetu sna, emocionalni simptomi kao što su osećaj bezvrijednosti, gubitak interesovanja za uobičajene aktivnosti i poteškoće pri obavljanju svakodnevnih zadataka, što se često pogrešno tumači kao lijenjost.
"Depresija ponekad nema veze sa spoljnim faktorima i može se pojaviti u životnim periodima kada se čini da je sve u redu i nema razloga za tugu ili žalost. Posebno je važno naglasiti da to nije nečiji izbor, niti znak slabosti ili lijenjosti“.
Neistina: Depresija je privremeno stanje i vremenom će proći
"Depresija, pojednostavljeno rečeno, najčešće je rezultat neravnoteže neurotransmitera, hemijskih jedinjenja koja prenose nervne impulse. Takav disbalans se odražava na funkcionalnost osobe, a uspješno se koriguje ljekovima, odnosno antidepresivima. Ovo se može uporediti sa situacijom kada postoji nedostatak tiroidnih hormona, što utiče na hormonsku ravnotežu organizma, pa se problem rješava uzimanjem hormonske zamjene“, kaže dr Despetović Jotanović.
Kao što se problem sa štitnom žlijezdom ne može riješiti sam od sebe, ne može se riješiti ni depresija. To je zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje i podršku, a simptomi depresije će se vjerovatno pogoršati ako se ne liječe, tako da je važno potražiti pomoć što je prije moguće kako bi se to spriječilo. Prethodno navedeni simptomi ne moraju nužno biti povezani sa depresijom jer je sasvim normalno da smo ponekad tužni, umorni ili bezvoljni, ali ako su prisutni duže od dvije nedelje, treba posumnjati na depresiju i obratiti se ljekaru.
Neistina: Depresija se ne može izliječiti
Depresija je bolest koja se u većini slučajeva može izliječiti ili bar ublažiti. Depresija nije "doživotna" bolest, a u većini slučajeva ljudi se, nakon adekvatne terapije, uspješno vraćaju svakodnevnim aktivnostima.
"Najbolji način liječenja depresije je kombinacija ljekova i psihoterapije. Psihoterapija je „tretman razgovorom“, a fokusira se na jačanje postojećih i otkrivanje novih mehanizama suočavanja sa stresom i životnim poteškoćama. Postoje brojne vrste psihoterapije, a koju će osoba izabrati zavisi od ličnih afiniteta“, objašnjava dr Despetović Jotanović.
"Ljekovi koji se koriste su antidepresivi, a njihovo dejstvo počinje da se osjeća posle dvije do tri nedelje. Postoji nekoliko grupa antidepresiva sa različitim mehanizmima djelovanja, a ljekar koji prepiše antidepresiv će uzeti u obzir glavne simptome depresije kod pacijenta, kao i faktore opšteg stanja kao što su starost, druga oboljenja i postojeća terapija, kao i alergije na ljekove, te će u skladu sa svim navedenim izabrati optimalnu terapiju“, dodaje ona.
Neistina: Antidepresivi mijenjaju ličnost i izazivaju zavisnost
U neznanju, mentalne bolesti se često povezuju sa ličnošću, a uzimanje ljekova poput antidepresiva, za koje se kaže da mijenjaju „hemiju mozga“, kod mnogih ljudi neopravdano izaziva strah.
"Antidepresivi djeluju tako što utiču na određene hemijske procese u mozgu, što dovodi do poboljšanja simptoma depresije. Antidepresivi nemaju nikakav uticaj na strukturu ličnosti, štaviše, mnogi ljudi se osjećaju kao ranije kada im se stanje poboljša nakon uzimanja antidepresiva“, kaže dr Despetović Jotanović.
"Strah od zavisnosti od antidepresiva je neosnovan jer istinska zavisnost, praćena žudnjom, zloupotrebom i povećanjem količine lijeka za postizanje efekta, nije zabilježena prilikom uzimanja antidepresiva, čak i ako se lijek uzima nekoliko mjeseci ili godina", dodaje.
Neistina: Depresija pogađa samo žene
"Statistički gledano, žene pate od depresije dvostruko češće nego muškarci. Ovo se djelimično može objasniti hormonskim razlikama, odnosno varijacijama u hormonima tokom života žene, ali i činjenicom da se kod muškaraca simptomi depresije često mogu javiti u drugačijim oblicima. Neki primjeri su agresivno ponašanje, prekomjerna konzumacija alkohola ili psihoaktivnih supstanci i hronična razdražljivost, i važno je obratiti pažnju na takve promene u funkcionisanju."
U našoj kulturi, muškarci su još uvijek vaspitani da budu "emocionalno jaki", pa je mnogima neprijatno da pričaju o svojim osjećanjima ili traže pomoć, zbog čega je manje vjerovatno da će muškarci prijaviti probleme sa depresijom. Ovakva kulturološka praksa je izuzetno opasna jer i za muškarce depresija može imati veoma ozbiljne posljedice, štaviše, statistika pokazuje da su muškarci skloniji samoubistvu.
Kada posumnjati na depresiju i šta učiniti?
"Tipični simptomi depresije su neraspoloženje, sa akcentom na tome da je u nekim slučajevima raspoloženje izraženije u jutarnjim satima, a pacijenti primjećuju da se stanje djelimično popravlja tokom dana“, objašnjava dr Despetović Jotanović. „Uporedo sa ovim dolazi i gubitak zadovoljstva i interesovanja za stvari koje su oboljelu osobu ranije činile srećnom, osjećaj smanjene energije, povećan umor, promjene apetita, koje mogu biti i smanjenje i povećanje, poremećaji sna, smanjeno samopoštovanje, osećanje krivice, pa čak i samoubilačke misli.“
"Ako prepoznate simptome depresije kod sebe ili kod nekoga ko vam je blizak, ključni korak je da potražite pomoć, što možete učiniti tako što ćete razgovarati sa porodičnim ljekarom o tome kako se osjećate i on će vas uputiti psihijatru da dobije adekvatnu pomoć."
Bonus video:
