Bol u krstima je najčešći tip bola u leđima. Bol u leđima je po učestalosti, odmah poslije respiratornih infekcija i procjenjuje se da ga je iskusilo oko 80 odsto stanovništva, a „cijena” je evolucije u prelazu iz četvoronožnog u uspravni hod. Često se javlja se i u predjelu vratne kičme i ramena.
Prvi problemi mogu da se sretnu već oko tridesete godine života. Uzroci su različiti, ali su najčešće rezultat nezdravog načina života, sa premalo kretanja i previše sjedenja.
Postoje dvije vrste bola u krstima: akutni i hronični.
Akutni bol u krstima
Akutni bol u krstima nastaje iznenada, bez vidljivog uzroka, često poslije bezazlene traume, „pogrešnog” pokreta, dizanja teškog tereta ili neposredno dejstvom neke sile.
Može nastati zbog izrazitog grča (spazma) u mišićima duž kičme, u saobraćajnim nezgodama kada se kičma iznenada i naglo istegne (hiperekstenzija), a često je i posljedica diskus hernije.
Bol najčešće nastaje usljed uklještenja živca u spinalnom kanalu, ali može biti „isprovociran” i periferno, što zahtijeva preciznu diferencijalnu dijagnostiku, objašnjava prm. dr sc. med. Branko Sbutega na stranici pharmamedica.rs.
Hroničan bol u krstima
Kada traje duže od dvije nedjelje bol je hroničan i najčešće je posljedica dugotrajnih, hroničnih procesa starenja i trošenja u vidu degenerativnih promjena.
Deformisani pršljenovi i diskusi, loše držanje, upale malih zglobova kao i promjene na ligamentima i mišićima, mogu da kompromituju nervne strukture izazivaji bol. Taj bol je dugotrajan, povremeno praćen osjećajem ukočenosti, ali uvijek blaži od akutnog.
Jedan od brojnih uzroka bola u krstima jesu i ravna stopala koja direktno utiću na statiku kičmenog stuba. Prepoznavanje ovog problema je neprocenjivo, jer nošenje adekvatnih uložaka može biti trajno rješenje bez dodatne terapije.
Sve pomenuto ne iscrpljuje uzroke bola koji počinje kao fizički, da bi vremenom postao duševna patnja. Tu prije svega treba misliti na sjedenje u prinudnom položaju, fizičku neaktivnost, povećanje tjelesne mase, stres u privatnom ili profesionalnom životu i, naravno, bolesti kao što su osteoporoza i primarni i sekundarni tumori.
Kada je neophodno javiti se ljekaru
U slučaju blagih tegoba koje kratko traju, posjeta lekaru nije neophodna. U najvećem broju slučajeva bol u leđima prolazi spontano.
Međutim, ako su tegobe izraženije posetu ljekaru ne treba odlagati. Na osnovu anamneze, kliničkog nalaza, neurološkog pregleda ljekar će odrediti da li je potrebno uraditi i dodatne dijagnostičke procedure. Vrijeme od početka simptoma do postavljanja tačne dijagnoze je od posebne važnosti i ukoliko je taj „fond izgubljenog vremena” duži to su izgledi za uspjeh terapije manji.
Dakle, ništa ne preduzimati sam i na svoju ruku posebno ne tražiti pomoć onih, koji će „stručno” da "namjeste" kičmu.
Uzroci bola u krstima mogu biti različiti, pa je i terapija posebna a može biti sasvim jedinstvena i kod pacijenata sa istom dijagnozom. Dakle, problem se od početka mora individualizirati.
Bol u krstima, mirovanje ili ne
Naročito u fazi akutnog bola mirovanje jeste indikovano, ali ne kako je ranije sugerisano na tvrdoj podlozi i u posebnim položajima. Preporučuje se mirovanje u obliku koji je za pacijenta najprijatniji, a to je najčešće na leđima sa blago povijenim koljenima.
Univerzalno pravilo koliko dugo treba mirovati i kada početi sa aktivnostima ne postoji. Naravno, bol ne treba trpjeti i namjerno ga izazivati, već se oslanjati na pokrete i aktivnosti koje same po sebi ne izazivaju bol.
Sa druge strane pretjerano mirovanje nije preporučljivo.
Kako ublažiti bol
Za ublažavanje bola u krstima preporučuje se upotreba ljekova koji pripadaju grupi nesteroidnih antiinflamatornih ljekova (ibuprofen, naproksen, diklofenak, itd.).
Iako se većina ovih ljekova u apotekama može kupiti bez ljekarskog recepta njihova upotreba nije apsolutno bezbjedna. Posebno treba da budu oprezni pacijenti koji imaju problem sa želucem.
Najčešće se u prva 3-4 dana ovi ljekovi uzimaju redovno, kasnije se učestalost smanjuje i uzimaju se po potrebi.
Pored primjene nesteroidnih antireumatika u obzir dolaze i različiti modaliteti fizikalne medicine i rehabilitacije, koji se određuju u odnosu na uzrok, odnosno definitivnu dijagnozu.
Kao posebna mjera dolazi u obzir i hirurško liječenje. Ono se u odnosu na vrstu problema po pravilu realizuje u za to posebnim spinalnim centrima, gdje u timu ponekad mora postojati više specijalista kao što su ortoped, neurohirurg, opšti i vaskularni hirurg.
Prevencija bola u krstima
Za zdravu kičmu izuzetna je fizička aktivnost uz određene vježbe koje daju potporu stvaranjem tzv. mišićnog midera. Pravilno vježbanje i rekreativno bavljenje sportom mogu biti i te kako dobra prevencija. Posebno se preporučuju: plivanje i svi sportovi u vodi, jednosatna svakodnevna šetnja i hodanje uz stepenice.
Pravilno regulisanje tjelesne mase je značajna preventivna mjera, jer svaki kilogram viška u trbuhu opterećuje kičmu sedam puta.
Sjedjenje i kičma
Kičmeni stub (i donji dio leđa) trpi najveće opterećenje u sagnutom položaju i pri sjedjenju. Zbog toga, u cilju prevencije bola u leđima, treba izbjegavati rad u sagnutom položaju, dizanje većeg tereta u sagnutom položaju i duže sjedjenje.
Bonus video:
