Infekcije srednjeg uha, sepsa, meningitis – kada su ove bolesti uzrokovane bakterijama, djeca se liječe antibioticima.
Ali, manje od polovine antibiotika je efikasno u liječenju tih infekcija, navodi se u studiji koju je napravio Univerzitet u Sidneju. Bakterije su postale otporne i više ne reaguju na antibiotik. Nedostaju nova i efikasna sredstva.
Ovo može biti posebno opasno za odojčad i djecu jer je njihov imunološki sistem još nezreo.
Neispravno doziranje
Prilikom davanja antibiotika nije važan samo tačan izbor lijeka, već i doziranje. Antibiotik je često teško dozirati sa antibiotskim sirupom, koji se najčešće propisuje djeci još nespremnoj da gutaju tablete.
„Može se dogoditi da roditelji nenamjerno pogriješe prilikom doziranja antibiotika. U 50 odsto slučajeva djeca ne dobiju količinu lijeka koju im je propisao ljekar“, kaže Johanes Hibner iz njemačkog Društva za dječje infektivne bolesti.
Antibiotici su optimalno rješenje za ozbiljne infekcije koje uzrokuju streptokoke ili infekciji urinarnog i respiratornog trakta. Oni zaustavljaju rast bakterija, njihovu reprodukciju ili ih ubijaju. Uz to, antibiotici djeluju brzo – kada niste na njih otporni.
Infekcija srednjeg uha je takođe česta kod male djece. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, to je često i rašireno oboljenje kod djece širom svijeta.
Kod ove bolesti otiče sluzokoža u uhu, posebno u kratkom i osjetljivom prolazu bubnjića. Sekret više ne može da izlazi i vrši pritisak na bubnu opnu. To uzrokuje jake bolove. Simptomi se relativno brzo mogu riješiti antibioticima.
Postoje li alternative?
Ljekovite biljke, koje imaju antimikrobna svojstva, mogu se koristiti i za neke zarazne bolesti. Tu spadaju bijeli luk, zlatnica i rudbekija. Ulje origana takođe ima antimikrobno dejstvo. Slani rastvori mogu pomoći kod respiratornih infekcija. Za infekcije srednjeg uha je klasični kućni lijek narendani crveni luk.
Ali antibiotici su često najbolje rješenje. Primjer je sepsa, koja se mora odmah liječiti. Ako se to ne dogodi, u najgorem slučaju postoji rizik od septičkog šoka sa zatajenjem organa, što može dovesti do smrti.
Sepsa se često javlja kada se spoljna rana inficira. Ovo nije neuobičajeno za djecu. Ako uzročnici infekcije uđu u krvotok ili limfni sistem, infekcija se može brzo proširiti po cijelom tijelu i stanje se brzo može pogoršati.
Svake godine u svijetu postoji oko tri miliona slučajeva sepse samo kod novorođenčadi. Oko 570.000 njih umre.
Sve počinje pravilnom dijagnozom
Često se zaboravlja da se samo bakterijska infekcija može liječiti antibioticima, ali virusna ne može. Stoga je važno postaviti ispravnu dijagnozu.
Situacija je posebno dramatična u jugoistočnoj Aziji i na Pacifiku. U Indoneziji i na Filipinima hiljade dece umire svake godine jer su antibiotici neefikasni.
„S jedne strane, nisu svi antibiotici koje mi imamo ovdje u Evropi uvijek dostupni tamošnjim ljekarima. Drugi problem je dijagnostika. Mi sada konsekventno identifikujemo patogene i testiramo osjetljivost na antibiotike. Potom, dajemo antibiotik sa najužim spektrom“, objašnjava Johanes Hibner iz njemačkog Društva za dječje infektivne bolesti.
U posljednjih 15 godina se broj imunih na antibiotike širom svijeta povećao. Ali na nove antibiotika se još dugo čeka. „Istraživanje je dugo zanemarivalo antibiotike jer istraživanje u ovom sektoru nije isplativo za farmaceutske kompanije“, dodaje Hibner.
Bonus video:
