Praznike, posebno novogodišnje, očekujemo kao vrijeme za odmor, provod ili ostvarivanje dugo odlaganih susreta. Trebalo bi da to bude vrijeme opuštanja i prikupljanja snage za energičan početak novog godišnjeg perioda.
Za neke su praznici zaista vrijeme uživanja, a za druge samo gorke pilule očaja, razočarenja, tuge i iznevjerenih očekivanja. Kako pokazuju brojne psihološke studije, sve su češće i za sve više ljudi praznici izvor stresa i okidač depresivnih osećanja, a sve manje dani ispunjeni zadovoljstvom, radošću i opuštanjem.
Prevelika očekivanja od perioda koji nisu kao svaki običan dan, potreba da se doživi i organizuje ''savršen'' ili bar što bolji praznični provod, da sve bude na svom mjestu i da praznici treba da budu period posebnog uživanja, predstavljaju jednu od zamki koja nas može uvesti u prazničnu depresiju baš zato sto nam ove djetinjaste i primamljive iluzije otupljuju osjećanje realnosti.
To gotovo podjednako važi i za one koji ih provode u krugu porodice i prijatelja i za one koji su tih dana utopljeni u samoću - poseban izvor stresa čiju težinu shvataju oni koji nemaju s kim da podijele praznično vrijeme koje im tada izgleda još duže, beznadežnije i praznije, piše stetoskop.info.
Okidači praznične depresije mogu se podijeliti u tri grupe:
Odnosi
Međuljudski odnosi mogu biti napeti, konfliktni ili stresni u bilo koje vrijeme, ali su tenzije obično povišene tokom praznika. Praznici su, nekako, pravo vrijeme da budemo zajedno. Porodično nerazumijevanje i sukobi mogu se pojačati -posebno ako su svi upućeni jedni na druge tokom nekoliko dana. Dovoljno je već što je na okupu toliko različitih ličnosti, potreba i interesovanja. S druge strane, ako čekate praznik bez ikog posebno bliskog, vjerovatno ćete otkriti da ste izrazito usamljeni ili tužni.
Finansije
Kao i odnosi sa ljudima, finansijska situacija može biti uzrok napetosti tokom cijele godine. Ipak, pojačano trošenje na poklone, putovanja, hranu ili zabavu može pojačati doživljaj stresa ako se trudite da sastavite kraj s krajem a važno vam je da svima na svojoj listi poklona udovoljite. Možete se naći u finansijskom škripcu koji donosi simptome depresije - beznadežnost, tugu i bespomoćnost.
Pojačani fizički zahtjevi
Trka oko kupovine, prisustva društvenim okupljanjanjima i pripremanje prazničnih obroka može biti iscrpljujuća što povećava stres. Rekreativne aktivnosti i dobar san obično se zanemaruju, a iscrpljenost postaje glavni sastojak praznične bolesti. Tokom višednevnih praznika obilno jedemo, intenzivno pijemo ili neredovno spavamo.
Znamo da se tokom praznika mnogi odaju prekomjernom jelu i da je glavni fokus mnogih praznika upravo na hrani. Mnogo se sprema, kupuje i donosi sa očekivanjima da se, naravno, i pojede. Skoro je nepristojno ako se ne poslužite. Da li treba naglasiti da je, još i uz čašicu ili flašu alkoholnog pića, ovo poseban stres za organizam?
Realnost
Praznik u kojem je porodica na prvom mjestu, mnoge suočava sa istinom da su se toplina doma i porodična bliskost negdje izgubili. Otuđenost, a možda i sukobi koji su se čitave godine gurali pod tepih, prekrivaju se prekomjernim konzumiranjem alkohola i kalorične hrane. To ne opterećuje samo stomak, već i psihu, pa je emocionalni stres nemoguće izbjeći.
Praznici najteže padaju onima koji su između dvije Nove godine i Božića izgubili neku blisku osobu, koji su se razveli ili odraslo dijete ispratili svojim putem. Ako su na kraju ostali sasvim sami između četiri zida - tuga i beznađe preovladavaju, usmjeravaju na pitanje o smislu i sadržaju njihovog života.
Za posebno stidljive i zatvorene ljude sezona praznika je često sve drugo samo ne period ispunjen ljubavlju, spokojstvom i zadovoljstvom.
Ukoliko se pitamo kako da sebi samima ne zagorčavamo ove dane, već sebi poklonimo dane oduška i optimizma, postoje samo globalne smjernice kojima treba pojačati pozitivna, a suzbijati negativna osjećanja. Svako praktikuje individualne modele prevladavanja.
'Magične' moći praznika
Težimo da novogodišnjim i božićnim praznicima pripišemo svojstva magične moći da preokrenu život naglavačke, pobijede sve što je loše i čarobnim štapićem uljepšaju budućnost. Nova godina i jeste pravo vrijeme za optimistički početak novog životnog ciklusa, za odluku da će u Novoj godini sve biti mnogo bolje i lakše, ali i vrijeme svođenja računa sa samim sobom i onim što se u proteklih 12 meseci postiglo.
Ruku na srce, rijetko kad smo do kraja zadovoljni sopstvenim godišnjim učinkom, bilo da je riječ o porodičnom ili profesionalnim uspjehu, tako da i nije teško na kraju truda i poslije mnogo napora osjetiti gorčinu. Ukoliko nas ne povuče nezadovoljstvo sobom i stvarima oko sebe i doživljaj da smo neuspješni i gubitnici, lako možemo upasti u novu zamku - sveopštu novogodišnju euforiju pred i u toku ,,najluđe noći". Posljedica je - stres, kada i najizdržljivije sustiže iscrpljenost, umor, bezvoljnost, problemi sa spavanjem i apatija.
Šta možete uraditi kako biste umanjili praznični stres?
- svedite svoja očekivanja od praznika na realnu mjeru. Ne trudite se da promijenite ono na šta ne možete da utičete
- ukoliko su članovi porodice ili prijatelji sa kojima planirate slavlje u istom stanju kao i vi umorni i pod stresom ne očekujte ,,super provod" - najbolje je da praznike provedete odmarajući se.
- ako ste domaćin ili odete u tuđi dom kao gost, izbjegavajte priče o tekućim problemima. Unesite humor u razgovor, čak i neprijatne situacije i događaji mogu se sagledati i opisati sa dozom šale
- ne jadikujte nad "starim, dobrim danima", fokusirajte se na ono što je danas i sa optimizmom gledajte u budućnost
- otputujte negde za vrijeme praznika, čak i ako vam se u prvi mah ne čini tako da će vam to značajno pomoći da prevaziđete neraspoloženje
- poklonite sami sebi nešto - zaista ste zaslužili
- izbjegavajte alkohol. Ukoliko vam se čini da vas čašica pića opušta, sjetite se da sljedeća može provocirati lavinu loših osjećanja
- aktivirajte svoje tijelo - pasivno sedenje u kući samo pojačava apatiju. I najmanja fizička aktivnost - lagana šetnja na primjer, stimulisaće proizvodnju hormona koji utiču na dobro raspoloženje
Bonus video:
