Hrana nije jedini uzrok visokog šećera u krvi, pripazite na četiri druga krivca. Kada pomislite nivo šećera u krvi, poznat i kao glukoza, vjerovatno vam odmah na um padne to koliko šećera jedete - ako je tako, to je potpuno u redu.
Unos ugljenih hidrata igra značajnu ulogu u nivou šećera u krvi. Ugljeni hidrati, bez obzira radi li se o voću, žitaricama ili slatkišima, na kraju se razgrađuju i metabolišu u glukozu. Konzumiranje veće količine ugljenih hidrata, posebno hrane s dodatkom šećera i bez vlakana, preplavljuje krvotok glukozom i može izazvati dramatičan porast šećera u krvi.
Međutim, to nije jedina stvar koja utiče na nivo glukoze.
Druge navike koje nemaju nikakve veze s tim šta ili koliko jedete takođe utiču na to kako tijelo regulše šećer. Dakle, ako ste nedavno radili nalaze krvi ili koristite uređaj za mjerenje glukoze i primijetili više od poželjnih nivoa, ili ako ste se osjećali pomalo poremećeno u pogledu energije, to može biti zbog jednog ili više od ova četiri podmukla krivca.
1. Stres
Pod stresom se oslobađaju hormoni poput adrenalina i kortizola. U pravim stresnim situacijama, otpuštanje ovih hormona povećava budnost i proizvodnju energije - što znači da će šećer u krvi skočiti, ali u ovim kratkoročnim situacijama, taj energetski skok je zapravo poželjan. Morate biti budni i puni energije kako biste se nosili s bilo kojom situacijom. I kada se taj stresor ukloni, nivo ovih hormona vraća se u stanje mirovanja i sve je ponovno uravnoteženo.
Problem nastaje kada stres ne nestaje.
Stres zbog posla, finansijskih briga, odnosa, roditeljstva i svakodnevnih neprijatnosti takođe pokreće ove hormone. Hronično visok nivo kortizola može hronično povisiti nivo šećera u krvi.
Šta možete da uradite: Uklanjanje stresa nije nužno cilj, već pokušajte da uključite naučno potkrijepljene načine koji mogu pomoći u upravljanju stresom u životu. To može biti korištenje meditacije, joge, aromaterapije…
2. Loš san
Spavanje utiče na šećer u krvi na nekoliko načina. Nedostatak sna takođe može da podstakne porast nivoa kortizola tokom dana, odnosno povećanje glukoze i da učini tijelo manje funkcionalnim u snižavanju visokih nivoa šećera u krvi.
Nedovoljno sna može poremetiti hormone gladi i možete primijetiti da ste više gladni tokom dana i manje siti nakon jela.
Šta možete da uradite: Optimalna količina sna za većinu je između sedam i devet sati noću. Izbjegavajte gledanje u ekrane sat ili više prije spavanja i smanjite temperaturu u spavaćoj sobi.
3. Nedovoljno aktivnosti
Neredovno kretanje je takođe povezano s nepovoljnim nivoom šećera u krvi. Mišićima je potrebna energija za kretanje tokom vježbanja i oni će 'povući' glukozu iz krvi kao gorivo ako mogu. Istraživači su 2022. otkrili da je hodanje pa čak i stajanje od dva do pet minuta, sat ili dva nakon jela, bilo dovoljno da ostvari značajan uticaj na nivo glukoze u krvi. Intenzivnije vježbanje ima još veći učinak.
Šta možete da uradite: Nemojte dugo da sjedite, naročito odmah nakon jela. Prekinite dan kratkim šetnjama po kući ili komšiluku, a u nedjeljnu rutinu svakako uključite duže kardio vježbe i vježbe snage.
4. Vrijeme jela
Nije uvijek ono što jedete ono što utiče na šećer u krvi, važno je i kada jedete. Tijelo ima tendenciju da bude metabolički aktivnije ujutro, što znači da je spremnije za razgradnju hrane, čišćenje glukoze iz krvi i zatim njeno iskorištavanje.
Jelo kasno uveče, neposredno prije spavanja, povezano je s pretjeranim i produženim odgovorom na nivo glukoze u krvi. Razlikuje se se od, na primjer, uticaja istog obroka samo četiri sata ranije.
Šta možete da uradite: Večera je obično najveći obrok u danu za većinu, pa razmislite o tome da je prebacite ranije, i većinu energetskog unosa stavite na doručak i ručak. A kad jedete večeru, neka ona bude ranije, piše MBG, prenosi 24sata.
Bonus video:
