Picu, hamburger, ali i druga jela gotovo ne možemo zamisliti nekog od ovih dodataka.
Bilo da se radi o brzinskoj večeri s prijateljima ili uživanju uz porciju čipsa, sos je ključan za dodavanje ukusa i boje.
Radi li se o kečapu, majonezu, senfu ili sosu za roštilj, ponuda u supermarketima u stanju je da zadovolji svaku vašu želju kada su u pitanju ovi sastojci.
Ali, često to nisu uvijek zdravi i uravnoteženi proizvodi: bogat solju, šećerom i hemijskim dodacima, sos je namirnica koju ne treba konzumirati često i, prije svega, ne treba da he dijelite sa djecom.
Budući da se vrlo često koriste, Novi list je usmjerio pažnju na dva sosa, s ciljem da utvrdi koji je od njih zdraviji: kečap ili senf.
Kečap
Kečap je slatko-kisjeli sos od soka od paradajza. U izvornom receptu sastojci su paradajz, sirće, so, šećer i arome.
Količina šećera je element koji se ne smije zanemariti, kao ni so: kašika kečapa sadrži otprilike 4 grama šećera i 150 mg natrijuma.
Ako uzmete u obzir da zdravstvene preporuke koje se odnose na dnevnu konzumaciju šećera ograničavaju unos na 25 grama dnevno za žene i 36 grama za muškarce, jasno vam je da jedna porcija kečapa zauzima preveliki postotak dnevne količine šećera.
Osim toga, morate imati na umu činjenicu da je kečap često bogat mikotoksinima, koji proizlaze iz upotrebe prezrelog ili čak gnjilog paradajza u lancu proizvodnje s očitim ciljem uštede na sirovinama.
Senf
S druge strane, senf je sos od sjemenki susama (bijelog ili crnog), ali i u ovom slučaju među sastojcima nalazimo šećer (i med), so i arome u prevelikoj razmjeri.
100 grama senfa sadrži otprilike 16 grama šećera i 2 grama soli – količine koje se ne smiju podcijeniti s obzirom na zdravstvene preporuke.
Sjemenke gorušice sadržane u proizvodu svakako donose dobrobiti, ali one su gotovo potpuno poništene prisutnošću kontroverznih i nezdravih materija.
Zatim se mora posebno raspravljati o žutoj boji koja karakteriše ovaj sos, prečesto zbog prisutnosti hemijskih farbi čija je jedina svrha da konačni proizvod učine prijatnijim oku.
Dakle: Senf ili kečap?
Vidjeli smo prednosti i mane ova dva sosa, ali koji je proizvod koji možemo konzumirati češće, znajući da ne šteti našem organizmu?
Ni jedno ni drugo, nažalost: i kečap i industrijski proizvedeni senf, naime, prebogati su šećerom, solju i drugim kontroverznim materijama da bi se mogli redovno konzumirati.
Podsjetimo, pretjerani unos šećera, osim što pokreće mehanizam zavisnosti, doprinosi razvoju patologija poput dijabetesa i gojaznosti.
Pretjerana konzumacija soli može pogoršati hipertenziju ili probleme s bubrezima, povećavajući rizik od moždanog i srčanog udara.
Bonus video:
