Dr Majkl Rojzen ima 78 godina, ali kaže da je njegova "biološka starost" 57,6 godina. On je glavni velnes službenik na Klivlendskoj klinici i svojim pacijentima deli savjete kako da ostanu zdravi.
Za Biznis Insajder ovaj anesteziolog i glavni velnes službenik podijelio je svoje principe ishrane, napominjući da ne postoji konsenzus o definiciji biološke starosti ili kako je izmjeriti, prenosi N1.
Rojzen je koristio iste principe za koje kaže da su ga održali mladim kako bi razvio velnes institut na Klivlendskoj klinici, dajući zaposlenima finansijske podsticaje da sprovedu promjene u svom načinu života.
Program je uštedio Klivlend klinici do 200 miliona dolara godišnje na troškovima zdravstvene zaštite 101.000 pacijenata od 2008. godine, prema Rojzenu, i informisao je njihove istraživačke inicijative o zdravom starenju.
Evo principa ishrane koje ovaj ljekar slijedi.
Jedite mediteransku ishranu
Mediteranska ishrana se prvenstveno sastoji od cijelih namirnica kao što su voće i povrće, mahunarke, nisko-masni proteini i mlječni proizvodi, a ograničava crveno meso, prerađenu hranu i alkohol. Sedam godina zaredom je proglašena za najzdraviju ishranu od strane US News & World Report, a istraživanja su je povezala sa boljim zdravljem srca, gubitkom težine i spriječavanjem kognitivnog pada.
Pastrmka i losos su njegovi glavni izvori životinjskih proteina, koji sadrže vitamin D i omega-3 masne kisjeline.
Jedite veliki obrok za ručak
Najveći obrok za Rojzena je ručak, a jede „veoma malo“ za večeru – obično samo salatu.
Studija iz 2024. koju su sproveli istraživači sa Univerziteta Alagoas, Brazil, otkrila je da konzumiranje veće količine kalorija za ručkom može pomoći u prevenciji i liječenju gojaznosti, bez obzira na kvalitet ishrane učesnika.
Ishrana na ovaj način može bolje da se uskladi sa prirodnim ritmovima tijela, sugeriše tim.
Ograničava unos kalorija pet dana u mjesecu
Rojzen takođe sledi ishranu za dugovečnosti koju je razvio Valter Longo, profesor gerontologije i direktor Instituta za dugovječnost Univerziteta Južne Kalifornije (USC).
On već sedam godina ograničava sebi unos kalorija pet dana u mesecu kako bi se oponašali efekti posta.
Prvog dana unosi 1.100 kalorija, a zatim od drugog do petog oko 700.
Studija Longovog tima na USC-u iz 2024. godine otkrila je da su učesnici na dijeti koja oponaša post imaju nižu biološku starost u prosjeku za dvije i po godine nakon tri mjeseca dijete.
Jedite u roku od osam sati
Rojzen jede između 11 i 19 časova svakog dana.
Rekao je da su podaci o uticaju povremenog posta na dugovečnost mnogo manje čvrsti od podataka o postu sa ograničenim unosom kalorija, ali da mu se sviđa kako se osjeća.
„Do kraja tog perioda od 16 sati kada ne unosim hranu, osjećam se odlično i veoma sam energično. Spavam mnogo bolje i čini mi se da imam mnogo više energije“, rekao je on.
Biznis Insajder je ranije izvijestio da istraživanja o potencijalnim prednostima povremenog posta ili autofagije nisu konačna. Jedna kontroverzna studija objavljena ranije ove godine sugerisala je da može zapravo skratiti životni vijek osobe, a druge su sugerisale da nema koristi za naše zdravlje.
Bonus video:
