U noći između subote i nedjelje časovnici su u mnogim zemljama Evrope, uključujući i Srbiju, pomjereni za jedan sat unazad. To znači da je završeno ljetnje računanje vremena i da smo prešli na zimsko.
Ova sezonska promjena vremena događa se dvaput godišnje. Iako je promjena sata bila standardizovana praksa godinama i zajednička je za većinu Evrope i SAD, kao i djelove Kanade, Australije i Latinske Amerike, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da to može da bude štetno po zdravlje ljudi.
Prošle nedelje je tim istraživača Britanskog društva za spavanje objavio saopštenje u kojem je apelovao na vladu Ujedinjenog Kraljevstva da napusti praksu promjene vremena dvaput godišnje. Saopštenje je izašlo u Žurnalu za istraživanje sna, i ono poziva na usvajanje standardnog vremena tokom cijele godine jer je to bliže "prirodnim ciklusima svetlo-tama, odnosno dan-noć", prenosi B92.
"Obnavljanje trajnog standardnog vremena značilo bi da su naši satovi usklađeni sa solarnim vremenom. To bi značilo ranije zalaske sunca tokom ljeta, ali bi bilo dodatnih koristi za zdravlje i san, zbog povećanog izlaganja sunčevoj svetlosti od jeseni do proljeća", istakao je u saopštenju Malkom don Šanc, profesor hronobiologije na Univerzitetu Nortumbrija i član Centra za istraživanje sna u Nortumbriji.
Istraživači dodaju i da su održavanje dobre rutine spavanja i izlaganje prirodnom dnevnom svjetlu tokom jutra važne komponente ljudskog zdravlja. Poremećaji u bilo kom od ovih faktora mogu da dovedu do negativnih posljedica.
"Ukoliko nemate to jutarnje izlaganje svjetlosti, onda ne regulišete svoj tjelesni sat onoliko dobro koliko biste mogli. Zaista postoji određeno vrijeme tokom jutra kada vam je potrebna dobra izloženost svjetlosti u svrhu regulacije tjelesnog sata. To vam omogućava da zaspite dovoljno rano noću", kaže za Euronews Health dr Megan Kraford, viši predavač psihologije na Univerzitetu Stratklajd.
Kako dodaje, ukoliko se to ne događa, nekako ćete paliti svijeću na oba kraja - gubite noćni san i dobijate loš kvalitet sna, a loš kvalitet sna je povezan sa mnogim ishodima mentalnog i fizičkog zdravlja.
Uticaji na zdravlje
Jedan od glavnih razloga koji stručnjaci ističu kao argument za ukidanje promjene vremena jeste uticaj na ljudski cirkadijalni ritam. Reč je o biološkom satu tijela koji funkcioniše u dvadesetčetvoročasovnom ciklusu. Prema istraživačima, on igra ulogu u regulisanju osnovnih tjelesnih funkcija, uključujući san, oslobađanje hormona, metabolizam i raspoloženje.
Poremećaji koji nastaju usljed dobijanja ili gubitka jednog sata sna ometaju prirodni ciklus spavanja i utiču na ove funkcije.
Megan Kraford objašnjava da, iako promjena vremena ne pravi razliku tokom ljeta, kada su izlasci sunca i dalje veoma rani, to nije slučaj tokom drugih godišnjih doba.
"U proljeće i jesen izlazak sunca je nešto kasniji, tako da ustajanjem sat vremena ranije možemo ustati u mraku. A to je zaista problematično jer nam je potrebna jutarnja sunčeva svjetlost da bismo regulisali naše tjelesne satove i za optimalan san", rekla je ona.
Izlaganje svijetlu održava cirkadijalni ciklus usklađen sa 24-časovnim danom, jer jutarnje svijetlo podstiče prirodno buđenje i omogućava rano spavanje uveče, navodi se u saopštenju.
Povećan rizik od srčanog i moždanog udara
Međutim, izlaganje svjetlosti noću, što može da se dogodi tokom pomjeranja sata, otežava ulazak u san i buđenje na vrijeme. Više naučnih studija je takođe pronašlo dokaze o povećanim štetnim posledicama po zdravlje nakon promjene vremena.
Na primer, meta-analiza zasnovana na sedam studija koje su uključivale više od 100.000 učesnika otkrila je da postoji značajno veći rizik od srčanog udara u nedjeljama nakon promjene sata na proljeće i jesen. Druga studija istraživača u Finskoj otkrila je da se broj hospitalizacija zbog moždanog udara povećao u prva dva dana nakon promjene vremena.
Istraživanja su takođe pronašla vezu i sa porastom problema mentalnog zdravlja i sa poremećajima raspoloženja, posebno kod pojedinaca koji su ranjivi. To uključuje povećanje stope samoubistva u nedjeljama nakon početka ljetnjeg računanja vremena.
Kraford otpor prema okončanju prakse promjene računanja vremena pripisuje "nedostatku razumijevanja", naglašavajući da će prednosti produženog večernjeg dnevnog svijetla tokom ljeta ostati, bez obzira na to da li se koristi ljetnje vreme.
"Mnogi ljudi misle da im ljetnje računanje vremena daje više sunčeve ili više dnevne svjetlosti, ali to se neće promijeniti. Sunce se neće promijeniti samo zato što mijenjamo naše rasporede", rekla je ona.
Stav EU
Evropska komisija je 2018. predložila ukidanje pomeranja sata dva puta godišnje u Evropskoj uniji. Kao dio prijedloga, takođe je sprovela onlajn anketu da bi utvrdila stavove stanovnika EU o ovoj temi.
Podrška za okončanje promene sata bila je velika, sa stopama od čak 95 odsto u Poljskoj i Finskoj do 44 odsto u Grčkoj.
Ankete su pokazale da se ogromna većina ispitanika zalagala za ukidanje ove prakse. U prosjeku, 84 odsto ljudi širom EU podržava tu promjenu.
Međutim, dok je Evropski parlament glasao za usvajanje promjene, Evropski savjet se nije saglasio. Kao rezultat toga, nastavljeno je pomjeranje sata.
Bonus video:
