Međutim, devedesete godine prošlog vijeka donijele su slom jugoslovenske države i socijalističkog sistema. Posljedice ove tranzicije i dalje osjećamo. Vaučerska privatizacija, koja je obilježila taj period, prebacila je ogromnu imovinu države u ruke privilegovanih pojedinaca, dok su radnici ostali bez posla, napušteni od strane onih koji su se obogatili na njihov račun. Nekadašnji simboli ekonomske moći Podgorice danas su napušteni industrijski kompleksi, a mnogi radnici i dalje vode pravne bitke za svoja prava.
Jedan od rijetkih preostalih simbola stare privrede su "Plantaže", koje imaju najveći vinograd u Evropi u jednom komadu. I ova kompanija našla se na rubu propasti, ali je njen finansijski slom spriječen. Kao predsjednik Odbora direktora u tom periodu, ponosan sam što smo tokom mog mandata spriječili da Plantaže postanu lak plijen za tajkune. Kroz uvećanje vrijednosti imovine, nakon što reprocjena nije rađena više od 30 godina, uspjeli smo da očuvamo ovu kompaniju i spriječimo njen ulazak u stečaj. To je bio primjer kako odgovorno rukovođenje može zaštititi vitalne resurse Crne Gore.
Nova strategija razvoja – turizam, poljoprivreda i potencijali IT sektora
Međutim, Podgorica danas mora da krene naprijed s novom vizijom privrednog razvoja. Nekadašnja industrijska moć je nestala, ali to ne znači da naš glavni grad nema šanse za ekonomski razvoj. Naprotiv, Podgorica ima ogroman potencijal u oblastima koje tek treba da budu iskorišćene.
Jedna od ključnih razvojnih šansi jeste IT sektor. Podgorica ima priliku da postane centar za startapove i male IT kompanije, koje su globalno prepoznate kao nosioci inovacija. Pokret Naprijed predviđa subvencije za startapove od 10.000 do 20.000 evra sa petogodišnjim rokom otplate, pri čemu bi prva godina bila grejs period. Na ovaj način, mladim preduzetnicima bi se omogućilo da pokrenu svoje projekte i postanu pokretači lokalne ekonomije. Digitalna transformacija i podrška inovativnim poslovima ključ su za stvaranje održive privrede, koja ne zavisi isključivo od tradicionalnih grana industrije.
Pored IT sektora, turizam predstavlja ogromnu neiskorišćenu šansu za Podgoricu. Naše bogato prirodno i kulturno nasljeđe može biti osnova za razvoj turizma, koji je trenutno zapostavljen. Vinograd na Ćemovskom polju, najveći u Evropi, može postati osnova za razvoj eno-gastronomskog turizma, po uzoru na italijansku Toskanu. Ova regija može privući turiste iz cijelog svijeta, nudeći autentične crnogorske proizvode, vino i kulturno nasljeđe. Potrebno je stvoriti strategiju koja će povezati poljoprivredu, turizam i lokalnu proizvodnju, kako bi se kreirali novi izvori prihoda i otvorila nova radna mjesta.
Poljoprivreda i zdrava hrana kao osnova lokalne proizvodnje
Uz turizam, poljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane mogu postati ključni stubovi privrednog razvoja Podgorice. Mali proizvođači, koji se fokusiraju na organsku i zdravu hranu, mogu postati nosioci lokalne ekonomije. Grad mora da stimuliše ovakva preduzeća kroz subvencije, povoljne kredite i olakšice, kako bi im se omogućilo da rastu i izvoze svoje proizvode.
Podgorica može postati grad poznat po malim proizvodnim preduzećima, koja bi koristila moderne tehnologije i bila konkurentna na domaćem i inostranom tržištu. Razvoj ove grane ekonomije ne samo da bi povećao zaposlenost, već bi osigurao dugoročnu održivost, jer bi se proizvodnja bazirala na lokalnim resursima i zadovoljavanju potreba tržišta za zdravim i kvalitetnim proizvodima.
Zaključak: Put ka novoj ekonomiji
Podgorica mora da se okrene budućnosti i definiše nove pravce privrednog razvoja. IT sektor, turizam i poljoprivreda mogu postati ključni stubovi ekonomske strategije. Kroz podršku startapovima, razvoj turizma i stimulisanje proizvodnje zdrave hrane, stvorićemo stabilnu i održivu ekonomiju koja će osigurati prosperitet građana. Na nama je da prepoznamo ove šanse i, uz odgovorne politike i viziju, stvorimo grad koji će biti lider ekonomskog napretka u regionu.
Nebojša Vuksanović
Dr Vuk Kadić – Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu
