Nakon promjena 2020. godine, a naročito u posljednjih godinu dana, svjedočili smo sprovođenju niza mjera koje su bile usmjerene na unaprjeđenje životnog standarda građana. Povećane su plate i penzije, naknade za novorođenčad, staračke naknade i obečtećeni radnici žrtve tranzicije, a uvedene su značajne socijalne reforme, uključujući dječije dodatke za svu djecu do 18 godina i besplatne udžbenike za osnovce, što je značajno olakšalo finansijski teret roditelja. Ove mjere predstavljaju prelomni trenutak u vođenju socijalne politike, za razliku od decenija unazad kada su se prioriteti bivših vlasti ogledali u punjenju džepova privilegovanih, dok su građani ostajali bez ključne podrške države.
Međutim, dok se neki i dalje suzdržavaju od jasnog odgovora na pitanje o svojim postizbornim savezima, građani opravdano razmišljaju o budućnosti svojih porodičnih primanja. Stranke koje ne žele da precizno definišu svoj stav o potencijalnim koalicijama s onima koji su decenijama sputavali napredak i bili protivnici ključnih socijalnih reformi, sada su pred izazovom – hoće li interesi porodica biti žrtvovani zarad političkih dogovora sa strankama bivšeg režima?
Nakon što su srušili Vladu Zdravka Krivokapića, srušili vlast u Podgorici, da li je na pomolu dogovor sa bivšim režimom u Podgorici, kako bi se srušila vlast u Crnoj Gori?
Na jednoj strani, lideri bivšeg režima optuživani su za korupciju i zloupotrebu moći, često stavljajući sopstvene interese ispred interesa građana. Ove prakse rezultirale su stagnacijom ekonomskog rasta i malim povećanjima plata i penzija, dok su mnogi građani ostali uskraćeni za osnovna socijalna prava.
S druge strane, lideri poput Alekse Bečića i Milojka Spajića, fokusirali su se na unapređenje života građana kroz uvođenje dječijih dodataka, besplatnih udžbenika, značajnih povećanja plata, penzija, naknada za novorođenčad i staračkih naknada, čime su pokazali posvećenost ravnomjernijoj raspodjeli državnih sredstava i podršci porodicama. Za razliku od onih koji su vedrili i oblačili, a za građane više oblačili prije 30. avgusta 2020. godine, današnji lideri imaju punu svijest o tome da na djeci i najmlađima ne smije da se štedi.
Besplatni udžbenici: Teret roditelja postao briga države!
Da se mora naći novca u budžetu, postojalo je saglasje i kada su u pitanju besplatni udžbenici. Umjesto da se uvedu takse i dodatni nameti, u čemu su prethodnici koji su obnašali vlast 30 godina bili najmaštovitiji, obezbijeđene su iz državnog budžeta knjige za sve osnovce. Ova značajna stavka u planu rashoda svakog roditelja je zakonskim rješenjem postala briga države, dodatni podsticaj, ali i garancija Ustavne proklamacije da je osnovno obrazovanje u Crnoj Gori obavezno.
Ispravljena je velika nepravda - vraćene su naknade majkama!
Nakon 30. avgusta bilo je puno nepravdi koje je trebalo ispraviti. Jedna od najvećih nepravdi je bila ukidanje naknada majkama sa troje ili više djece. Mnoge porodice, koje su se oslanjale na ove naknade, suočile su se sa dodatnim finansijskim poteškoćama. Nova vlast koju čine konstituenti koalicije “Još jače” prepoznala je važnost ovog pitanja i pokrenula inicijativu za povratak naknada, čime su adresirane dugogodišnje socijalne nepravde. Vraćanjem ovih sredstava majkama, država je poslala poruku da prepoznaje i cijeni doprinos roditelja u društvu, naročito u kontekstu podrške porodicama i demografske stabilnosti. Ova odluka je pozdravljena od strane mnogih građana i označila je važan korak ka socijalnoj pravdi.
Svakom novorođenčetu od 1000 do 2.500 eura!
Usvojena je još jedna podsticajna mjera za podizanje nataliteta u našoj državi, a to je gotovo neuporediv rast naknada za novorođenčad, koje su nekada iznosile svega 109 eura, na iznos od 1000 do 2500 eura, zavisno od toga da li je u pitanju prvo, drugo, treće ili četvrto dijete. Ova mjera je usmjerena na dugoročno jačanje demografske slike Crne Gore, dajući dodatni podsticaj mladim porodicama i motivaciju za veće planiranje porodice.
Rast životnog standarda uprkos globalnim izazovima
Sva navedena, ali i mnoga rješenja koja su nakon promjene vlasti postepeno uvođena, značajno su uticala na podizanje životnog standarda građana. Ko kaže drugačije, ima problem sa matematikom, ali i elementarnom logikom. Cijene jesu rasle, ali bi zbog mnoštva faktora na koje je nemoguće uticati one bi svakako rasle. Rastu i u drugim državama. Zato, postavlja se pitanje kakav bi standard života imali građani sa prethodnom garniturom koja je prosječnu penziju za 10 godina povećala za 6 eura ili prosječnu platu u sličnom intervalu za 29 eura?
Zapravo, s obzirom da su najveći protivnici povećanja plata i penzija, a time i životnog standarda građana, upravo oni politički činioci koji su izazvali prijevremene izbore u Glavnom gradu, građani moraju da se zapitaju – da li žele da se vrate na staro, odnosno da li žele u još veći minus?
Evo zašto koalicija “Još jače” sa DPS-om neće sklapati bilo kakav savez u Glavnom gradu!
Koalicija PES-a i Demokrata, za razliku od nekih drugih koalicija, jasno je stavila do znanja i u svom Sporazumu zapisala da neće sklapati postizborne saveze sa strankama koje su bile dio prethodnih vlasti, naglašavajući da je potrebna politička i društvena odgovornost u procesu obnove Crne Gore. Njihov stav počiva na principu distanciranja od političkih aktera koji su doprinijeli stagnaciji zemlje i Glavnog grada tokom proteklih decenija. Umjesto toga, koalicija se zalaže za transparentnu i odgovornu vlast, usmjerenu ka daljim reformama koje će još jače unaprijediti životni standard građana Glavnog grada, poboljšati javne usluge i ojačati pravnu državu.
Poruka koalicije je jasna: nema povratka na stare prakse, već samo još jače naprijed ka stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti!
(Koalicija Još jače - prof. dr Saša Mujović)
