Samo u jednom septembarskom danu 2024. godine kroz Kotor je prošlo ukupno 29.500 vozila. Kada bismo sva ta vozila istovremeno poređali jedno za drugim, stvorila bi se kolona dužine 157 kilometara. Tačnije, kraj kolone bio bi u Kotoru, a početak bi ulazio u Kolašin. Ovaj slikoviti primjer ilustruje stvarni saobraćajni pritisak na Kotor, ali i izuzetan porast interesovanja za posjetu gradu pod zaštitom UNESCO-a.
Naravno, brojke same po sebi govore zašto je saobraćaj postao glavna tema u Kotoru posljednjih nedjelja. Grad se suočava s drastičnim porastom broja vozila, a gužve su svakodnevica koja pogađa ne samo stanovnike, već i turiste koji dolaze u sve većem broju. Rastuća popularnost Kotora kao turističke destinacije donosi značajne ekonomske benefite, ali i ozbiljne izazove za lokalnu infrastrukturu.
Broj vozila u saobraćaju je alarmantan. U 2023. godini, Kotor je bilježio do 26.000 vozila dnevno, dok je ta brojka u 2024. godini skočila na 29.500. Ovaj porast vozila dodatno opterećuje ionako ograničene kapacitete puteva u ovom istorijskom gradu. Aktuelna turistička sezona pokazala je da Kotor nije izuzetak kada su saobraćajne gužve u pitanju, ali se razlikuje po tome što je prvi počeo da rješava problem na sistemski način.
Uvođenje pametnih tehnologija
Do prije dvije godine, Kotor nije imao uređena stajališta za autobuse, a saobraćaj nije bio regulisan ni na koji način. Grad je imao manje vozila, manje brodova i, naravno, manje turista, ali i sa čestim zastojima i kolapsima u saobraćaju.
Prva faza pametnog upravljanja saobraćajem, započeta prošle godine, dala je već nakon dva mjeseca pozitivne rezultate. Implementacija pametne regulacije tokom ljetnjih mjeseci donijela je ubrzanje saobraćaja u nekim periodima i do 30 procenata. Ove godine broj vozila je značajno porastao. Tokom avgusta i septembra rijetko je bio ispod 13.000 dnevno po putnom pravcu, dok su neki dani bilježili čak 16.000 vozila. “Naše ceste i geografija imaju ograničenja,” ističe gradonačelnik Jokić. Grad, koji infrastrukturno može da podnese maksimalno 11.000 vozila dnevno po putnom pravcu, neminovno se suočava sa povremenim saobraćajnim kolapsima, posebno u vrijeme dolaska i odlaska sa posla, kao i početka i završetka školske nastave.
Druga faza pametne regulacije započela je u avgustu ove godine. Potrebno je vrijeme da se sistem potpuno prilagodi novim brojkama. Naravno, potreban je i period adaptacije učesnika u saobraćaju na nove uslove koji su posljedica ovog sistemskog rješenja. Implementacija druge faze, prema riječima predsjednika opštine, neće dovesti do toga da gužve s ulica nestanu, jer, kako kaže, "u bocu od jedne litre ne možete sipati pet litara tečnosti." Radi se o tome da se maksimalno skrati vrijeme koje je potrebno da se stigne od tunela Vrmac do Dobrote. Jokić ističe da semafori nisu problem kotorskog saobraćaja, već dio rješenja i važna karika u nizu planiranih mjera koje treba da olakšaju život stanovnika Kotora kada je saobraćaj u pitanju.
Jedan od ključnih projekata u okviru ovog sistemskog rješenja bilo je uređenje stajališta za autobuse iza zgrade Suda. To rješenje omogućilo je bolju kontrolu nad izletničkim autobusima, koji su ove godine u Kotor doveli više od 700.000 putnika. Cilj je bio smanjiti opterećenje glavne saobraćajnice i spriječiti da veliki broj turista prelazi magistralu i dodatno doprinosi gužvama.
Gradonačelnik Jokić naglašava da predlozi za gradnju parking prostora na prilazima gradu, posebno u biznis zoni prije ulaska u tunel Vrmac, nešto o čemu se može razgovarati, ali da oni ne uzimaju u obzir pravac iz kojeg izletnički autobusi uglavnom stižu u Kotor. Prema njegovim riječima, ovo nije rješenje, već potencijalno novi problem. Kada bi se 140 autobusa zaustavilo van centra, bilo bi potrebno organizovati prevoz za 8.500 putnika do Starog grada, što bi zahtijevalo dodatnih 700 vozila ili 100 vozila koja bi 14 puta dnevno kružila magistralom. Ova računica jasno pokazuje da bi takvo rješenje samo povećalo opterećenje na već prepunjenim ulicama.
Ne postoji jedno rješenje za gužve
“Moja je obaveza da ne dajem lažna obećanja i da o realnim problemima našeg grada govorim jezikom činjenica, da sa sugrađankama i sugrađanima podijelim ono što živote naših porodica svakodnevno otežava,” ističe gradonačelnik Jokić. On naglašava da se u periodu pred lokalne izbore iz redova opozicije često čuju priče o zaobilaznici, bezbrojnim kružnim tokovima i pothodnicima, ali da su to projekti koji se ili ne mogu realizovati, ili će njihova realizacija trajati decenijama.
Naš zadatak je da radimo na rješenjima koja mogu poboljšati svakodnevni život odmah. Kotor kao UNESCO-ov grad ima specifične potrebe i ograničenja. Rješenja nisu jednostavna, a stalni priliv turista zahtijeva brze i inovativne odgovore.
Neka od rješenja, koja su već u fazi realizacije, dio su sveobuhvatnog sistema poboljšanja saobraćaja u Kotoru. Taj pristup uključuje uvođenje dvosmjerne ulice Iva Brkanovića, izgradnju velike gradske garaže u Škaljarima sa preko 1.000 parking mjesta, usavršavanje sistema pametnog upravljanja saobraćajem i poboljšanje gradskog prevoza. Planirana je i aplikacija koja bi informisala vozače o gužvama i vremenu dolaska autobusa, dok će fleksibilna naplata taksi pomoći da se uspostavi bolja kontrola nad ritmom dolazaka turističkih autobusa.
Kotor je nezaobilazan na turističkim mapama
Kotor, grad svjetske baštine, u fokusu je turista iz cijelog svijeta i dijeli sudbinu svih popularnih gradova Mediterana. “Kotor nije grad koji se zaobilazi, to je grad u koji se dolazi,” ističe Jokić. Njegov status na UNESCO-ovim listama donosi specifične izazove, ali i brojne prednosti koje ga stavljaju u centar svjetske pažnje. Sa ovakvom popularnošću, saobraćajni problemi su neizbježni, ali se moraju rješavati uz poštovanje istorijskog i kulturnog značaja grada.
Ekonomski pokazatelji jasno govore koliko je turizam značajan za grad. Prihodi od taksi za izletničke autobuse, tokom tri ljetnja mjeseca, porasli su sa 32.000 eura u 2021. godini na čak 298.400 eura u 2024. godini. Prihodi od ulaznica za kotorske bedeme su od juna do avgusta 2021. iznosili 260.000 eura, dok je u istom periodu 2024. taj prihod dostigao 649.000 eura. Prihodi po osnovu naplate PDV-a u avgustu i prvoj polovini septembra 2024. iznosili su 5,42 miliona eura, u poređenju sa 3,94 miliona eura u istom periodu 2023. godine. Ovi podaci jasno ukazuju na ekonomski rast, ali i dodatno opterećenje saobraćajne i komunalne infrastrukture grada.
“Problem kotorskog saobraćaja nisu semafori. Ako su semafori problem, onda kotorski saobraćaj nema stvarnih problema,” zaključuje Jokić. “Izazov kotorskog saobraćaja je rast našeg grada, privlačnost koju imamo za turiste iz cijelog svijeta i turizam koji generiše velike prihode. Naš zadatak je da kontinuirano iznalazimo nova rješenja kako bismo olakšali život svim stanovnicima Kotora i doprinijeli daljem razvoju turizma, šireći dobar glas o našem gradu. Za Kotor na dobrom glasu!”
(Vladimir Jokić – DOBAR GLAS – Za gradonačelnika – Demokrate/PES)
