Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, od osnivanje te institucije, ne ocjenjuju rad zaposlenih, saopšteno je iz Instituta Alternativa (IA).
Time se, kako smatra istraživačica Ana Đurnić, ugrožavaju prava zaposlenih tako što se direktoru ostavlja da samovoljno odlučuje o njihovom napredovanju ili nazadovanju u službi, bez uporišta u objektivnim ocjenama njihovog rada.
„ASK nije ocijenila rad zaposlenih ni u 2016. ni u prošle godine“, kazala je Đurnić.
Prema njenim riječima, ove godine su Institutu alternativa u ASK odgovorili na zahtjev za slobodan pristup informacijama da ne posjeduju ocjene o radu zaposlenih.
Dok su, kako je dodala, prošle godine pružili detaljnije obrazloženje za nesprovođenje ocjenjivanja.
“Na zaposlene u ASK se primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima isključivo u pogledu prava, obaveza i odgovornosti u šta ne spada ocjenjivanje”, navodi se u prošlogodišnjem rješenju po zahtjevu Instituta alternativa za slobodan pristup informacijama.
Ovo je, kako Đurnić smatra, problematično zato što su zaposleni u ASK državni službenici i namještenici, čije se plate isplaćuju iz državnog budžeta.
Zakon o sprječavanju korupcije, kako je objasnila, eksplicitno propisuje da se na prava, obaveze i odgovornost zaposlenih u ASK primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima.
„Primjena prava, obaveza i odgovornosti iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima bez sumnje obuhvata i ocjenjivanje zaposlenih“, kazala je Đurnić.
Taj Zakon pripisuje, kako je objasnila, da se ocjenjivanje državnog službenika, odnosno namještenika vrši u cilju praćenja njegovog rada i pravilnog odlučivanja o njegovom kretanju u službi.
„Ocjenjivanje državnih službenika i namještenika je osnov za ostvarivanje njihovog prava da napreduju u službi, ili nazaduju ukoliko budu negativno ocijenjeni“, kazala je Đurnić.
Ona smatra da je zaposlenima u ASK na taj način ugroženo pravo kretanja u službi po zaslugama, i ostavljeno direktoru da diskreciono odlučuje o tome, ne na osnovu zasluga u radu, već po njegovom ličnom nahođenju.
To je, kako je dodala, naročito problematično ako se ima u vidu da se radi o službenicima institucije u koju su „sve oči uprte poslednje dvije godine“.
„Više puta je iskazana sumnja domaće i međunarodne javnosti u efikasan rad ove institucije, a samim tim i u njeno rukovodstvo i zaposlene“, rekla je Đurnić.
On je kazala da se prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, ocjenjivanje zaposlenih se vrši jednom godišnje, a najkasnije do 31. januara tekuće za prethodnu godinu.
Ocjenu rada državnog službenika daje, kako je dodala, starješina državnog organa, na predlog neposrednog rukovodioca.
Prema njenim riječima, kriterijumi za ocjenjivanje rada državnog službenika su postignuti rezultati rada, samostalnost i kreativnost u vršenju poslova.
Kao i kvalitet ostvarene saradnje sa strankama i saradnicima na poslu, organizacije rada u vršenju poslova, druge sposobnosti, vještine i kvalitet u vršenju poslova.
Bonus video:
