Najvažniji iskorak u Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima je propisivanje da najniži obrazovni nivo koji mora imati osoba da bi zasnovalo radni odnos u Policiji bude Peti stepen, ocijenili su iz Instituta alternativa (IA).
Predstavnica IA u Radnoj grupi za pripremu Zakona Dina Bajramspahić kazala je da predlog Zakona o unutrašnjim poslovima nije utvrđen i da radna grupa još radi.
Ona je rekla da iako je Radna grupa tokom dvogodišnjeg rada naporno radila i održala više od trideset višesatnih sastanaka, ostalo još mnogo nedorečenih rješenja.
"Problem koji se javlja je da smo neka pitanji bili unaprijedili a da se sada vode rasprave o tome da se vrate stara rješenja. Ovo posebno u oblasti upravljanja ljudskim resursima u policiji što je najvažnije pitanje za njeno ukupno funkcionisanje", kazala je Bajramspahić agenciji MINA.
Prema njenim riječima, najvažniji iskorak u zakonu je propisivanje da najniži obrazovni nivo koji mora imati osoba da bi zasnovalo radni odnos u Policiji bude Peti stepen (Policijska akademija).
"Vidjeli smo prethodne sedmice da postoje problemi i sa kadrovima sa Policijske akademije, koji su prošli intenzivan dvogodišnji program policijske obuke, zbog čega je jasno koliko tek problema može biti sa licima koja imaju IV stepen i policijsku obuku od tri mjeseca", kazala je Bajramspahić.
Ona smatra da to rješenje samo po sebi nije dovoljno jer policija već ima u službi četiri i po hiljade policijskih službenika.
"Za njih unutra se mora izgraditi dobar sistem praćenja rada, procjene učinka, dodatnog usavršavanja, mogućnosti napredovanja na osnovu zasluga, što još uvijek ne postoji", rekla je Bajramspahić.
On je kazala da i u MUP-u i Policiji postoji otpor prema tome da se sistem pomjera sa apsolutno slobode diskrecionog odlučivanja menadžmenta o postavljenju rukovodilaca u Policiji, prema izgrađivanju sistema u kojem će se mjeriti rezultati i nagrađivati najbolji.
"S tim u vezi je posebno važno da u zakonu bude propisan interni oglas za rukovodioce kako bi svi dobri kandidati dobili priliku da se prijave i pokažu interesovanje za popunu najodgovornijih radnih mjesta", navela je Bajramspahić.
Ona je rekla da to nije samo preporuka Instituta alternativa već i svih pet eksperata koji su radili sa Radnom grupom.
Bajramspahić je kazala da je tu i problem instituta razrješenja rukovodilaca koji nije propisan adekvatno i uvezan sa mjerenjem učinka i kriterijumima za razrješenje pa svaki rukovodilaca može biti smijenjen u svakom trenutku.
"Sa druge strane, budući da nema kriterijuma, nedostatak tih odredbi omogućava da i oni koji nisu dostojni budu rukovodioci. Primjer je najava povratka Lješkovića na mjesto šefa SAJ-a", kazala je Bajramspahić.
Ona je ukazala da iako su se do sada sprovodile, prvi put su zakonom propisane bezbjednosne provjere policijskih službenika.
Bajramspahić je objasnila da su se do sada u praksi sprovodile samo za lica koja prvi put zasnivaju radni odnos.
"Međutim, one bi se morale sprovoditi i tokom rada policijskih službenika jer mladi kandidati za posao uglavnom nisu još ni imali priliku da naprave tako teške propuste kakve prave oni koji već rade u Policiji", kazala je Bajramspahić.
Ona je rekla da se nada da te odredbe neće biti izbrisane i da će MUP i Policija pokazati da smatraju da je važno da u Policiji ne ostaju oni koji nisu dostojni policijske značke.
"Kritikovali smo namjeru da se ukine Disciplinska komisija MUP-a i odgovornost prebaci na Disciplinsku komisiju zaduženu za više desetina hiljada državnih i lokalnih slubženika. Sadašnjom verzijom zakona nije značajnije unaprijeđen nadzor nad Policijom koji je u praksi potpuno neefikasan", rekla je Bajramspahić.
Ona je kazala i da se nada da Radna grupa neće odustati od namjere da se razdvoje radna mjesta i zvanja u Policiji i da će se mogućnost zasnivanja radnog odnosa na određeno potpuno izbrisati, što je izričita preporuka i eksperata.
Bonus video:
