Premijer Duško Marković, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović i devet od devetnaest ministara, nije dalo Agenciji za sprječavanje korupcije saglasnost o pristupu njihovim bankovnim računima. Takođe, od 16 predsjednika političkih partija koje su zastupljene u Parlamentu, njih sedam ne želi da im Agencija provjerava bankovne račune, među kojima je i predsjednik Demokratske partije socijalista i bivši premijer, Milo Đukanović, kazala je Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa.
Među onima koji ne žele da Agencija ima uvid u njihove žiro račune, navodi Đurnić, nalaze se i dva od tri potpredsjednika Vlade - Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde i Rafet Husović, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj.
Za razliku od njih, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović, saglasan je da mu Agencija kontroliše bankovne račune.
"Među devet ministara koji nisu dali pomenutu saglasnost, pored ministra Pažina, nalaze se i ministar odbrane Predrag Bošković, ministar finansija Darko Radunović, ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, ministar prosvjete Damir Šehović, ministarka ekonomije Dragica Sekulić, ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, ministar zdravlja Kenan Hrapović i ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić," stoji u saopštenju IA.
Takođe, dodaje Đurnić, uvidom u imovinske kartone predsjednika političkih partija koje su zastupljene u Parlamentu, u Institutu alternativa je utvrđeno da sedam od ukupno 16 njihovih predsjednika ne želi da im Agencija provjerava žiro račune. Među njima su Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista, Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene, Ranko Krivokapić, predsjednik Socijaldemokratske partije, Ivan Brajović, predsjednik Socijaldemokrata, Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije, Miodrag Lekić, predsjednik Demosa i Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke.
"Ovo nam govori da viša funkcija u praksi ne znači i veću otvorenost i odgovornost prema građanima, budući da većina njih istovremeno obavlja vrlo visoke javne funkcije – poslanika, predsjednika Skupštine, potpredsjednika Vlade," kazala je Đurnić.
Kako podsjeća, iako statistika Agencije za sprječavanje korupcije iz Izvještaja o radu za 2016. godinu govori u prilog tome da većina javnih funkcionera (73%) i državnih službenika (76%) “nema šta da krije”, odnosno da su dali saglasnost za provjeru bankovnih računa, "čini se da je na najvišem nivou javnih funkcionera ta statistika porazna."
"Ovo je važno naročito ako se ima u vidu da većina pomenutih funkcionera već duži niz godina obavlja različite javne funkcije putem kojih ima pristup brojnim državnim resursima i novcu građana," rekla je ona.
Đurnić ističe da je Institut alternativa i ranije ukazivao na potrebu da Agencija objavljuje spisak javnih funkcionera i državnih službenika koji su dali, odnosno nisu dali saglasnost za provjeru njihovih žiro računa. Takođe, kroz slobodan pristup informacijama, navodi da su iz IA tražili Agenciji kopije datih saglasnosti, uz zaštitu ličnih podataka - brisanje jedinstvenog matičnog broja i broja žiro računa javnih funkcionera. Kako je kazala, Agencija već skoro devet mjeseci ćuti na zahtjeve kao i na rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kojima su usvojene žalbe Instituta.
"Iako je sada informacija o tome ko je dozvolio pristup svojim bankovnim računima a ko ne sastavni dio izvještaja o prihodima i imovini koje na svojoj internet stranici objavljuje Agencija, još uvijek ne postoji objedinjena, javno dostupna informacija o tome koji funkcioneri kriju svoje bankovne račune," zaključila je Đurnić.
Bonus video:
