Advokat Branko Čolović je u ime svog vlastodavca gospodina Zorana Bećirovića podnio žalbu povodom članka objavljenog 27. novembra 2016. godine pod naslovom „Od Bećirovića traže 576.000 Eura“, tvrdeći da su u tekstu prekršena načela 1.1 i 3.2, odnosno načelo 1. i 2. Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore (KNCG). Načelo 1. je prema njegovom sudu prekršeno na način da je u pomenutom tekstu objavljena netačna informacija da je Opština Budva, prije pokretanja postupka prinudnog izvršenja protiv gospodina Zorana Bećirovića za to „dobila zeleno svjetlo od Specijalnog tužilaštva“. Prema riječima advokata Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu ne sadrži ovlašćenja da se opštinskim organima daju saglasnosti ili „zelena svjetla“ za preduzimanje ili ne preduzimanje pravnih radnji koje su u nadležnosti lokalne samouprave. Načelo 2. KNCG je prema njegovom mišljenju prekršeno tako što „se netačno sugeriše čitaocima da je Specijalno tužilaštvo uzelo učešća u naplati iznosa od 576.000 Eura“ od njegovog vlastodavca.
Žalba je bila formalno uredna i kao takva je dostavljena uredništvu na izjašnjenje. Kako se u roku predviđenom Poslovnikom o radu zaštitnika prava čitalaca Vijesti (Poslovnik) uredništvo nije izjasnilo o navodima žalbe, proces medijacije je okončan. Uredništvo je sa zakašnjenjem 17. decembra dostavilo izjašnjenje, ali njega, zbog prekoračenja rokova definisanih Poslovnikom, nisam mogla uzeti u razmatranje. Odlučila da u potpunosti usvojim žalbu advokata Čolovića jer njegove navode nalazim opravdanim. Smatram da je nedovoljno jasnim i cjelovitim i suviše metaforičkim izražavanjem došlo do kršenja načela 1 KNCG, preciznije njegove smjernice 1.2(a), te da je autor teksta propustio da preciznim i cjelovitim izvještavanjem činjenice koje u tekstu iznosi stavi u pravilan kontekst, čime je prekršio i načelo 2 KNCG.
Obrazloženje
Advokat Branko Čolović je u ime svog vlastodavca gospodina Zorana Bećirovića podnio žalbu povodom članka objavljenog 27. novembra 2016. godine pod naslovom „Od Bećirovića traže 576.000 Eura“, sa nadnaslovom „Opština Budva pokrenula prinudnu naplatu“ i podnaslovom „Opština Budva prethodno dobila zeleno svjetlo od Specijalnog tužilaštva u slučaju kompleksa vila iznad Svetog Stefana“. Advokat Čolović tvrdi da su u tekstu prekršena načela 1. i 2. KNCG u spornom pasusu: „Prije nego što je pokrenula postupak prinudne naplate, Opština Budva je dobila zeleno svjetlo Specijalnog tužilaštva, koje je upravo pod lupom stavila sudsko poravnanje koje su prije deset godina u kotorskom Osnovnom sudu potpisali pokojni Bećirović i tadašnji gradonačelnik Budve Rajko Kuljača, ključni svjedoka saradnik u tužilačkim istragma protiv budvanske kriminalne grupe, na čijem je čelu Svetozar Marović.“
Načelo 1. je prema sudu podnosioca žalbe prekršeno objavljivanjem netačne informacije da je Opština Budva, prije pokretanja postupka prinudnog izvršenja protiv gospodina Zorana Bećirovića, kao nasljednika pok. Dragana Bećirovića, njegovog brata, za to „dobila zeleno svjetlo od Specijalnog tužilaštva“. Advokat Čolović ističe da je „Nadležnost Specijalnog državnog tužilaštva [je] precizno regulisana članom 3. Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i ona se sastoji u krivičnom gonjenju za određena krivična djela koja su definisana tim propisom. Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu ne sadrži ovlašćenja da se opštinskim organima daju saglasnosti ili „zelena svjetla“ za preduzimanje ili ne preduzimanje pravnih radnji koje su u nadležnosti lokalne samouprave. Samim tim, citirana sporna informacija iz „Vijesti“ od 27.11.2016. godine ne može nikako biti tačna“. Saglasna sam sa ocjenom podnosioca žalbe zato što smatram da sintagma „davanje zelenog svjetla“ prvenstveno znači „davanje dozvole“ za nešto, a dozvolu može dati samo onaj u čijoj je to nadležnosti, pa „davanje zelenog svjetla“ od strane SDT-a bez ikakvog daljeg i potpunijeg objašnjenja u tekstu prvenstveno može značiti da je SDT ovlastilo organe lokalne uprave da pokrenu postupak prinudne naplate, što svakako nije u njegovoj nadležnosti. Ukoliko je novinar na umu imao neku drugu vezu ili odnos između SDT-a i organa lokalne uprave, onda je to u članku trebalo da pojasni. Na ovaj način, nedovoljno jasnim i cjelovitim i suviše metaforičkim izražavanjem došlo je do kršenja načela 1 KNCG, preciznije njegove smjernice 1.2(a)3.
Načelo 2. KNCG je prema mišljenju podnosioca žalbe prekršeno tako što „se netačno sugeriše čitaocima da je Specijalno tužilaštvo uzelo učešća u naplati iznosa od 576.000 Eura od mog klijenta“. U pitanju je isti nedovoljno jasan i gramatički upitan pasus koji proizvodi konfuziju i fluidan i višesmislen kontekst. Ukoliko nije, kao što nije, u nadležnosti SDT-a da ovlasti organe lokalne uprave da pokrenu postupak prinudne naplate, onda iz teksta nije jasno na koji je način SDT povezano sa naplatom pomenutog potraživanja, a njihovo dovođenje u vezu koja se dalje ne objašnjava doprinosi formiranju nepovoljnog konteksta za podnositelja žalbe, tj. njegovog vlastodavca. Autor teksta je propustio da preciznim i cjelovitim izvještavanjem činjenice koje u tekstu iznosi stavi u pravilan kontekst, čime je prekršio i načelo 2 KNCG.
Paula Petričević
Ombudsmanka dnevnog lista Vijesti
1 Načelo 1. KNCG: „Dužnost je novinara/novinarke da poštuje istinu i istrajno traga za njom, imajući uvijek u vidu pravo javnosti da zna i ljudsku potrebu za pravičnošću i humanošću.“
2 Podnosilac žalbe se pozivao na odredbe ranijeg KNCG, pa kada pominje načelo 3. zapravo je riječ o načelu 2. KNCG koje glasi: „Za novinara/novinarku su činjenice neprikosnovene, a njegova/njena obaveza je da ih stavlja u pravilan kontekst i onemogući njihovu zloupotrebu, bilo da se radi o tekstu, slici ili tonu.
Glasine i pretpostavke moraju se nedvosmisleno naznačiti kao takve.
Vijest i komentar obavezno moraju da budu jasno razdvojeni.“ U daljem tekstu Odluke pominjaću isključivo načelo 2. KNCG, iako podnosilac žalbe svugdje navodi kršenje načela 3. KNCG.
3 Načelo 1.2(a) Prije objavljivanja izvještaja, novinar/novinarka treba da bude siguran/na da su preduzete sve odgovarajuće mjere kako bi se provjerila njegova tačnost.
Novinari/novinarke moraju težiti da obezbijede cjelovite izvještaje o događajima i ne smiju prećutkivati ili potiskivati suštinske informacije.
Bonus video:
