Direktor ZU Specijalna bolnica za psihijstriju ”Dobrota” Kotor (SBP ”Dobrota”), dr Aleksandar Mačić, podnio je žalbu na tekst ”Lješković opet bije, direktor još ćuti”, objavljen u ”Vijestima” 01.07.2014. Podnosilac žalbe nalazi da je u tekstu došlo do niza propusta, odnosno povreda načela Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore (KNCG) i to: 1, 4, 7, 8 i 9. Prema podnosiocu žalbe, načelo 1, smjernica 1.1. KNCG prekršena je objavljivanjem neutemeljenih optužbi koje imaju za cilj da ugroze reputaciju direktora bolnice, izjavom da on ”probleme ”rješava” guranjem pod tepih”, odnosno da zataškava incidente kako bi zaštitio tadašnjeg načelnika odjeljenja za forenzičko-sudsku psihijatriju. Smjernica 1.2. KNCG je prema žalitelju prekršena senzacionalističkim naslovom koji za cilj ima da čitaoce dovede u zabludu da je došlo do novog incidenta, a ne da je riječ o incidentu iz 29.06, koji je već bio predmet teksta iz 30.06, čime se, kako u žalbi stoji, ”suštinski reciklira prethodni tekst”. Smjernica 1.3. Postupanje sa izvorima je, prema navodima žalbe, prekršena oslanjanjem na izjavu samo jednog anonimnog izvora koja sadrži ozbiljne, a neprovjerene optužbe na račun podnosioca žalbe.
Takođe, u žalbi se ističe da je objavljivanjem punog imena tri lica hospitalizovana u SBP ”Dobrota” došlo do povrede njihove privatnosti, tačnije smjernica 7.1.(a), 7.1.(g) i 7.1.(i). Istim postupkom (objavljivanjem imena i prezimena) triju pacijenata došlo je i do povrede načela 4 KNCG otkrivanjem mentalnog stanja odnosno bolesti pomenutih lica, kao i povrede načela 8 KNCG propuštanjem novinarke da zaštiti integritet ove ranjive grupe. Konačno, u žalbi se navodi i da je ovakvim izvještavanjem došlo do povrede načela 9, odnosno da je prekršena pretpostavka nevinosti pacijenata koji su bili uključeni u incident, ali i načelnika odjeljenja na kom su se incidenti desili , kao i direktora SBP ”Dobrota”.
Odlučila sam da u velikoj mjeri usvojim navode žalbe jer smatram da je došlo do teške povrede privatnosti lica koja su učestvovala u incidentu, dakle do kršenja navedene smjernice 7.1.(a)(g)(i) KNCG objavljivanjem punog imena lica hospitalizovanih u SBP ”Dobrota”, a sa tim u vezi i povrede načela 4 i 8 KNCG. Takođe, saglasna sam sa podnosiocem žalbe da je naslov sugestivan, da navodi na pogrešan zaključak i da nije u skladu sa smjernicom 1.2. KNCG. Istovremeno, ne smatram da je došlo do kršenja smjernica 1.1. Opšti standardi i 1.3. Postupanje sa izvorima, kao ni smjernice 9.1. Izvještavanje o kriminalu, istrazi i sudskim postupcima.
Obrazloženje
Žalba je nakon promptne dopune bila formalno uredna i kao takva je dostavljena uredništvu na izjašnjenje. Iz uredništva su zamolili za produženje roka za odgovor na navode žalbe, ali kako ni nakon produženja Poslovnikom propisanog roka izjašnjenje nije dostavljeno, medijacije u ovom žalbenom postupku nažalost nije bilo. Tokom žalbene procedure, u nekoliko tekstova vezanih za događaje o kojima izvještva i tekst koji je predmet ove žalbe, djelimično su – ali ne u potpunosti – anonimizirana imena lica uključenih u incidente koje je, kako se navodi, izazvao Radoš Lješković.
Podnosilac žalbe smatra da je naslov: ”Lješković opet bije, direktor još ćuti” senzacionalistički jer ima za cilj da čitaoce dovede u zabludu da je došlo do novog incidenta, a ne da je u tekstu riječ o incidentu koji se desio 29.06, o kom je već izvještavano u članku objavljenom samo jedan dan ranije. Saglasna sam sa podnosiocem žalbe da pomenuti naslov ”može navesti na pogrešan zaključak o suštini događaja ili pojave”, čime je prekršena smjernica 1.2. KNCG. Kada je u pitanju primjedba na ”recikliranje” prethodnih tekstova, saglasna sam sa podnosiocem žalbe da se u tekstovima (koji, osim onog iz 01.07, nisu bili predmet ove žalbe) vezanim za incidente 14.06. (tri teksta) i 29.06. (dva teksta) ponavljaju veliki neizmijenjeni djelovi prethodnih tekstova, što ne samo da djeluje lijeno, već ponekad otežava razumijevanje događaja koji su tema izvještavanja. Međutim, smjernica KNCG 11.2. Originalnost se odnosi samo na zabranu korištenja tuđih materijala (teksta, ideje i slike) bez odgovarajućeg navođenja autora i izvora, ne i na zabranu ”recikliranja”, odnosno ”copy-paste” korištenja vlastitih prethodnih tekstova, bez znakova navoda ili bilo kakve druge napomene. U svakom slučaju, ova žalba ukazuje na potrebu za eventualnom dopunom pomenute smjernice vezane za originalnost.
Najtežu povredu KNCG u ovom tekstu bez sumnje predstavlja ponovljeno ugrožavanje privatnosti lica na liječenju u SBP ”Dobrota”, a tu mislim na tri pacijenta čija su imena kasnije anonimizirana, ne i na onoga koji je označen kao višestruki vinovnik incidenata. Kada je u pitanju gospodin Lješković, njegovo je ime javnosti poznato preko deset godina, a pokušaji napada, napadi, uvrede i prijetnje, kao i bjekstva za koje je utvrđeno ili svjedoci tvrde da je uzrokovao, predstavljaju događaje od nesumnjivog javnog interesa, pa izvještavanje o njima ne predstavlja povredu prava privatnosti, odnosno, pravo javnosti da zna ima prevagu u odnosu na pravo na zaštitu privatnosti ovog lica. Međutim, kada su u pitanju preostale, ranije punim imenom i prezimenom označene osobe hospitalizovane na forenzičko-sudskom odjeljenju SBP ”Dobrota”, njima je povrijeđeno pravo na privatnost kršenjem više odredbi smjernice 7.1. KNCG – o njihovom se privatnom životu izvještavalo bez dozvole iako su, makar većinom ”mimo svoje volje postale učesnici informativno vrijednog događaja” (7.1.(a)), najšira je javnost informisana o njihovom mentalnom stanju, odnosno bolesti (7.1.(g)), a da to nije bilo neophodno kako bi se opisao i objasnio događaj o kome se izvještava u interesu javnosti (7.1.(i)). Odluka uredništva da koriguje ove propuste anonimiziranjem imena trojice pacijenata, predstavlja posrednu potvrdu navoda žalbe. Međutim, ova ispravna odluka nije sprovedena do kraja. Naime, u podnaslovu predmetnog teksta ostalo je puno ime jednog, a u tekstu i prezime drugog pacijenta, što bi trebalo u najskorijem roku korigovati.
Povezano sa obrazloženim povredama načela 7 KNCG, došlo je i do povrede načela 4 KNCG otkrivanjem mentalnog stanja odnosno bolesti pomenutih lica, a da to nije bilo ”neophodno za potpunu informaciju u interesu javnosti”. Dodatno, prekršeno je i načelo 8 KNCG propuštanjem novinarke da zaštiti integritet ove marginalizovane i ranjive grupe. Naime, mentalno oboljela lica predstavljaju jednu od najranjivijih grupa u društvu, pa nedovoljno odgovorno, obaviješteno i osjetljivo izvještavanje o njima samo doprinosi njihovoj daljoj stigmatizaciji, umjesto da radi na njenom umanjivnju i iskorjenjivanju, što je obaveza profesionalnog novinarstva.
Ostale navode žalbe ne smatram osnovanim. Ne mislim da je došlo do povrede smjernice 1.1. Opšti standardi, jer novinarka u tekstu ne formuliše vlastitu ”neosnovanu optužbu na račun drugih, koja ima za cilj da ugrozi reputaciju tih osoba”, već je prenijela navode jednog od više konsultovanih izvora i jasno ih označila kao takve. Takođe, ne držim da je došlo do povrede smjernice 1.3. Postupanje sa izvorima, jer je u izradi teksta korišteno više različitih i međusobno nezavisnih izvora, pa su pored sagovornika iz SBP ”Dobrota”, korištene izjave date od strane Uprave policije i ODT Kotor, a od podnosioca žalbe je tražena izjava dvije sedmice prije objavljivanja koju on nije dao, što je sve jasno naznačeno u tekstu. Konačno, ne smatram ni da je došlo do povrede smjernice 9.1. koja se odnosi na pretpostavku nevinosti ne samo pacijenata koji su bili uključeni u incident, već i tadašnjeg načelnika odjeljenja za forenzičko-sudsku psihijatriju i direktora SBP ”Dobrota. Ponovo, novinarka je prenijela optužbe koje je iznio jedan od izvora i nije ih saopštila kao utvrđenu činjenicu, a od uprave bolnice nije dobila odgovore na dostavljena pitanja u vezi sa navodima optužbi.
PREPORUKA:
Apelujem na uredništvo da u najskorijem roku dosljedno anonimizira imena ostalih učesnika u ovim incidentima, i to ne samo u tekstu koji je predmet ove žalbe, nego takođe i:
- U tekstu iz 15.06.2024. ”Lješković u Dobroti povrijedio drugog pritvorenika” – anonimizirati podnaslov i potpis ispod fotografije.
- U tekstu iz 30.06.2024. ”Lješković u Dobroti pretukao još jednog zatvorenika” – anonimizirati prezime pacijenta na dva mjesta u tekstu i u linku ka tekstu u kom stoji stari naslov koji sadrži njegovo prezime
- U tekstu koji je predmet ove žalbe iz 01.07.2024. ”Lješković opet bije, direktor još ćuti” – u podnaslovu predmetnog teksta anonimizirati puno ime jednog, a u tekstu i prezime drugog pacijenta
Paula Petričević
Ombudsmanka ND Vijesti
Bonus video:
