„Čovjek I priroda“ ili “čovjek JE priroda“?
Građani Žabljaka ovih dana jasno stavljaju do znanja koju opciju biraju. Dio su prirode, svjesni da je područje u kojem žive neprocjenjivo bogatstvo koje se ne smije mjenjati i prilagođavati potrebama privilegovanih pojedinaca. Kolektivna svijest o značaju zaštite prirode se mijenja, pa tako shvatamo da moramo ići u pravcu pomirenja očuvanja prirode i ekonomskog razvoja. Međutim, problem nastaje onda kada odluke donose oni koji još uvijek vjeruju da su iznad prirode. Njihova „briga za prirodu“ zvuči komercijalno i njihov odnos prema njoj isključivo je rušilački.
Durmitor - Nacionalni park, prepoznat kao područje izuzetnih prirodnih odlika na UNESCO-voj listi svjetske prirodne i kulturne baštine, IPA I IBA područje i potencijalno Natura 2000. Vama koji ste makar jednom bili na Durmitoru, nema potrebe nabrajti sve titule koje ova planina ima. Pravu vijednost ovog područja ste tamo mogli da vidite, čujete i udahnete pri svakom koraku i sigurno nikada ne biste poželjeli da se takav doživljaj prirode izgubi.
U okviru parka je izdvojeno sedam zona sa posebnim režimom zaštite, u kojima su isključene aktivnosti koje mogu prouzrokovati promjene na ekosistemima i ostalim prirodnim uslovima. Kako je navedeno u Planu upravljanja Nacionalnim parkom Durmitor, krovnom dokumentu preduzeća koji upravlja područjem, jedna od tih zona je upravo Crno jezero sa šumom u neposrednoj okolini. Zakon o nacionalnim parkovima i Zakon o zaštiti prirode kažu da je sječa u nacionalnom parku strogo zabranjena. Uprkos svemu tome, danas smo na mjestu zločina, u zeleđu Crnog jezera gdje gledamo poražavajuću sliku posječenih stabala. Očigledno je da ima onih koji nisu bili u školi kada se učilo o prirodi i njenom značaju, pa radi boljeg razumijevanja problema, prosleđujem zabilješke sa časa.
Prva lekcija: Sječa u nacionalnim parkovima je zakonom zabranjena
Razlika između sječe i sanitarne sječe je ogromna. Kao što je već rečeno, sječa je strogo zabranjena, dok je sanitarna sječa dozvoljena samo i isključivo u određenim situacijama. Na primjer, dozvoljena je ukoliko dođe do pojave patogenog gljivičnog oboljenja koje može ugroziti šumski kompleks. Prema informacijama koje su nam dostupne, među razlozima sječe spominju se suva stabla, izvaljena stabla i stabla koja su potencijalna opasnost za turiste. Možda niste znali da je u šumskom ekosistemu suvo, oboreno stablo podjednako važno kao i sva ostala.
Ono je dom i hrana za druge organizme i ima svoju ulogu koja se ne može zanemariti. Ukoliko zaista postoji patogeno oboljenje čije je prisustvo dokumentovano, želimo da vidimo dokaz da je uzorak analiziran i da je utvrđeno pristustvo patogena koje je glavni razlog za sječu više od 40 stabala u srcu nacionalnog parka. Što se tiče izgovora da je ugrožena bezbijednost posjetilaca nacionalnog parka, samo da konstatujem da suve grane predststavljaju problem i uklanjaju se u gradskim, a ne u nacionalnim parkovima.
Druga lekcija: Volja građana je iznad ličnih interesa
Plan privremenih objekata za Nacionalni park Durmitor nije bio na javnoj raspravi, što znači da građani nisu imali priliku da učestvuju u procesu donošenja odluka. Između ostalog, plan podrazumijeva postavljanje 30 Eco lodge kućica, vještački alpinistički zid i avanturistički park. Sasvim slučajno, uporedo sa planom privremenih objekata, javlja se potreba za projektom obnove staze koja vodi ko jezera. Naime, projekat podrazumijeva izgradnju vodovodne, kanalizacione i elektro infrastrukture a osim toga planirana je obnova i značajno proširenje saobraćajnice. Još jedna slučajnost je to što se prostorni plan privremenih objekata poklapa sa prostorom gde je sprovedena sječa stabala.
Mogućnost da se do planiranih bungalova stiže kolima je idealna jedino ukoliko je cilj da obalu Crnog jezera pretvorimo u Sutomorsku plažu. Upravo to ne žele građani Žabljaka i zbog toga kreću u žustru borbu za svoje najvrijednije resurse.
Djelovanje i uloga lokalne zajednice na jednom zaštićenom području je temelj kvalitetnog upravljanja. Zanemarivanje mišljenja ljudi koji su čitav životni vijek proveli na tom području, ne može biti put ka uspostavljanju ravnoteže između zaštite prirode, društvene i ekonomske dobrobiti. A upravo je ta ravnoteža ono čemu treba težiti.
Treća lekcija: Nacionalni park nije primarno turistička destinacija
Cilj, misija, vizija, svrha postojanja preduzeća koje upravlja Nacionalnim parkovima NIJE razvoj turizma u našim zaštićenim područjima, brojanje ulaznica i razvoj privatnog biznisa na uštrb najvrijednih šuma, jezera i rijeka. Vaš cilj je zaštita prirode. Umjesto informacije o broju posječenih stabala i rekordnom broju turista, sledeći put nas iznenadite saopštenjem da je na Durmitoru najveće pjevalište tetrijeba u Evropi, da ste kamerama zamkama zabilježili rekordan broj divljači na teritoriji parka i da ste uspješno sproveli istraživanje endemske flore.
Što se tiče turista, vaša ciljna grupa su ljudi koji nacionalni park osvajaju na sopstvenim nogama, piju vodu sa izvora, svoj otpad nose sa sobom i spavaju u šatoru. Zato vam nisu potrebni smještajni kapaciteti kategorije 5 zvjezdica i pristup automobilom, već očuvana priroda koja je naslijeđe svijeta, a ne vaša đedovina!
Ksenija Medenica
Centar za zaštitu i proučavanje pticaCentar za zaštitu i proučavanje ptica
Bonus video:
